Nakon pada obujma građevinskih radova u prosincu 2017., u siječnju 2018. na godišnjoj je razini zabilježen relativno visok rast od 6,8 posto.

Analitičari Hrvatske gospodarske komore navode da je on  najviši od prosinca 2016., ali i da je realan pomak znatno skromniji. Privremeni podaci DSZ-a, uz dinamiku rasta u znaku 12%-tnog povećanja obujma radova na zgradama i 0,3% pada na ostalim građevinama, objašnjavaju, posljedica su izuzetno niske baze. U siječnju 2017. pri nepovoljnim vremenskim prilikama ostvarena je, kažu, vrlo niska razina aktivnosti (godišnji pad od 2,2% pratio je i 7,7% pada radova u niskogradnji).

Uz to, skromniji rast u siječnju potvrđuje i u odnosu na prethodni mjesec za 0,9% povećan obujam radova. Snažniji i stabilniji rast i dalje sputava nizak obujam radova na infrastrukturnim projektima, a kontinuitet međugodišnjeg pada proteže se na posljednjih devet mjeseci. Izostanak dovoljnog broja novih investicija u niskogradnji potvrđuje i nizak udio novogradnji (42%) u ukupnim radovima na ostalim građevinama, koji je znatno niži od udjela novogradnji u radovima na zgradama (70%), iznose u Komorinoj analizi.

Za razliku od toga, u dijelu EU u siječnju je zabilježen izuzetno visok rast građevinske aktivnosti na godišnjoj razini, pa i povijesno najviše stope rasta. Navode da je međugodišnji rast građevinske aktivnosti viši od 30% ostvaren u Sloveniji (76%), Mađarskoj (43,1%), Češkoj (33,6%) i Poljskoj (31,8%), na što su, pored niske baze, utjecali "solidna dinamika gospodarskog rasta i korištenje sredstava iz fondova EU".

Građevinska aktivnost porasla je za 2,5% u 18 članica, stagnira Francuska, a pad bilježe Španjolska i Velika Britanija. Za Hrvatsku se prognozira povećanje i stabilizacija rasta aktivnosti pod utjecajem gradnje infrastrukturnih projekata i učinkovitog korištenja EU novca, no uteg će i dalje biti neriješeni problemi građevinske operative, osobito nedostatak odgovarajuće radne snage.