Reforma hitne medicinske pomoći koju je započela bivša zdravstvena administracija zaustavljena je zbog niza problema koji su se pokazali na terenu. Već prvi potez nove Vlade bio je donošenje uredbe o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojom je omogućeno da u hitnoj medicinskoj pomoći ostanu objedinjeni hitna pomoć i sanitetski prijevoz, koji su prema važećem zakonu trebali biti razdvojeni od 1. siječnja. Ministar zdravlja Rajko Ostojić je na temelju upozorenja struke i incidentnih situacija koje su se dogodile, privremeno zaustavio reformu te uveo šestomjesečno prijelazno razdoblje za prilagodbu lokalnih jedinica. “Hitna medicinska pomoć u mnogim je segmentima odlična, a u nekima dobro zamišljena, no u pojedinim je dijelovima izvedba u posljednjih nekoliko mjeseci bila loša. Stoga je prva odluka Vlade bila promjena zakona kojom je uvedeno šestomjesečno tranzicijsko razdoblje u kojem će lokalne uprave odlučiti kako će organizirati hitnu, odnosno hoće li unutar zavoda za hitnu medicinu ostaviti i sanitetsku službu”, rekao je Ostojić najavivši maksimalnu decentralizaciju tog sustava.

Županijski zavodi
No, osim problema u funkcioniranju, ono što se pokazuje proteklih mjeseci jest i novo zapošljavanje. Naime, osnivanjem županijskih Zavoda za HMP otvorena su i nova radna mjesta. Osim, razumljivo, liječnika specijalista HMP-a i medicinskih sestara i tehničara, zapošljavaju se i vozači, pravnici, ekonomisti, imenuju se članovi upravnih vijeća. Na pitanje koliko je točno novozaposlenih, u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu odgovaraju kako je u tijeku izrada registra djelatnika i da će se točan broj novozaposlenih djelatnika znati nakon što registar bude izrađen. “Prije reorganizacije u izvanbolničkoj djelatnosti hitne medicine radila su 462 liječnika, 854 medicinske sestre i tehničara i 717 vozača. Kako bi nova mreža hitne medicinske službe kvalitetno funkcionirala, stručna radna skupina zaključila je da su nam potrebna još 24 liječnika i 296 medicinskih sestara i tehničara, dok 262 vozača u prijelaznom razdoblju treba prekvalificirati ili zaposliti isključivo u sanitetskom prijevozu”, kaže ravnateljica HZHM-a Maja Grba-Bujević. U županijama gdje su se već formirali Zavodi za HMP tijekom posljednja dva mjeseca prošle godine raspisivani su natječaji za nova radna mjesta na neodređeno vrijeme. Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, upozorava kako su neka od mjesta ne samo sporna već i protuzakonita, odnosno u suprotnosti s Pravilnikom o uvjetima, organizaciji i načinu rada izvanbolničke hitne medicinske pomoći.

Kao primjer navodi Zavod za HMP Virovitičko-podravske županije koji je raspisao natječaj za 14 radnih mjesta. Sporan je, kaže Avberšek, dio natječaja koji se odnosi na vozače u timu 2, jer je kao uvjet za javljanje na natječaj navedena samo srednja stručna sprema – vozač motornih vozila. “Temeljem Pravilnika, tim 2 hitnog prijevoza čine dvije medicinske sestre ili tehničara od kojih je jedan vozač vozila hitne medicinske pomoći. Iznimno, umjesto jedne medicinske sestre ili tehničara član tima može biti vozač zaposlen na tim poslovima na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika. No, vozač je obavezan završiti edukaciju sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje djelatnosti hitne medicine”, objašnjava Avberšek. No, upozorava kako se ova odredba odnosi na zaposlene vozače u prijašnjem razdoblju, ali ne i na novo zapošljavanje. “Županije i upravna vijeća imaju pravo izabrati ljude s kojima će zasnovati radni odnos, ali nemaju pravo kršiti zakone i pravilnike koje je donijelo Ministarstvo odnosno Vlada”, kaže S. Avberšek. Smatra kako primjer iz Virovitice pokazuje kako se nastavlja praksa zapošljavanja ‘po babama i stričevima’ odnosno po političkoj opciji.

Vozači bez kvalifikacija
Ravnateljica Virovitičke HMP Ljiljana Maljak kaže kako je točno da su zaposlili tri vozača koji nemaju propisnu edukaciju.“Vozači su zaposleni na neodređeno vrijeme, dolaze na posao, ali obavljaju samo posao vozača. Moramo ih poslati na edukaciju, što će nas dodatno skupo koštati”, kaže Maljak. Na pitanje gdje će se educirati i koliko će ih to stajati, Maljak odgovara da su zatražili ponude za edukaciju od Zavoda za HMP u Zagrebu, Osijeku i Karlovcu te kako još ne može reći o kojem iznosu se radi. Dodaje kako su natječaj raspisali u studenom temeljem suglasnosti tadašnjeg ministra, a nedavno je raspisan i natječaj za HMP u Slatini. Na ponovljenu konstataciju da su vozači zaposleni mimo pravilnika, Maljak ponavlja da su dobili suglasnost bivšeg ministra. S. Avberšek kaže kako je ravnateljica Maljak možda i dobila suglasnost tadašnjeg ministra, ali je pogriješila jer je raspisala natječaj mimo pravilnika. “Ravnateljica Maljak nije uzela educirani kadar iz doma zdravlja već je zaposlila nezdravstveni kadar, raspisala je natječaj mimo pravilnika, a nakon što je bila upozorena na to nastavila je s postupkom. Moram podsjetiti da novi zavodi za HMP nisu osnovani kako bi se zaposlili novi ravnatelji i imenovala upravna vijeća već radi pacijenata. Stoga mislim da bi ravnateljica Maljak trebala staviti svoj mandat na raspolaganje”, kaže Avberšek. U HZHM-o kažu kako je virovitički zavod samostalna ustanova koju je osnovala županija te kako oni nemaju utjecaj na izbor djelatnika ni u tom ni u bilo kojem drugom županijskom zavodu.Zagrebačka Hitna pomoć i dalje radi prema starom načinu odnosno kod njih nije došlo do razdvajanja hitne pomoći i sanitetskog prijevoza. Predstoji im doregistracija, u dogovoru s osnivačem odnosno Gradom Zagrebom, kako bi zadovoljili zakonske propise i registrirali sanitetski prijevoz. No, ono s čim će se uskoro suočiti ravnateljstvo HMP-a, ali i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji plaća zdravstvene usluge pa tako i hitnu pomoć, jest povećanje plaća liječnika u HMP-u. Naime, uvođenjem kategorije specijalista hitne pomoći liječnicima koji su do sada imali ugovore kao liječnici opće prakse narast će koeficijent, a time i plaća.

Rastu plaće
Ravnateljica zagrebačke Hitne Slobodanka Keleuva kaže kako je u ovom trenutku prerano govoriti koliko će se povećati izdvajanja za plaće budući da izračuni još nisu napravljeni. “Dobili smo još šest mjeseci vremena da sve pripremimo i uskoro ćemo imati sve podatke i izračune”, kazala je Keleuva. Reforma hitne pomoći obuhvaća i nabavu novih vozila pa su tako u posljednja tri mjeseca županijski zavodi dobili 128 novih vozila opremljenih modernom aparaturom koji su plaćeni iz kredita Svjetske banke. Na pitanje zašto su svi zavodi, izuzev zagrebačkog, opremljeni novim vozilima, Grba-Bujević odgovara kako je prije podjele novih vozila napravljena analiza stanja opreme i vozila. “Uvidom u kompletnu sliku na terenu uvjerili smo se da zagrebački Zavod za hitnu medicinu ima jednu od najbolje organiziranih hitnih službi u Hrvatskoj s modernom prijavno-dojavnom jedinicom te s najvećim i najbolje opremljenim voznim parkom”, pojašnjava Grba-Bujević.

Racionalizacija

Štedi se zapošljavanjem novih ravnatelja?
Racionalizacija troškova poslovanja bio je glavni motiv prošle zdravstvene administracije pod kojim je provedeno i spajanje zagrebačkih bolnica. Naime, tadašnji ministar zdravstva pravdao je odluku manjim brojem ravnatelja i članova upravnih vijeća. Istovremeno, osnovan je Hrvatski zavod za hitnu medicinu u kojem je zaposleno čak 12 djelatnika, osnovano je i 20 županijskih zavoda za hitnu medicinu, imenovano je 20 ravnatelja i 20 upravnih vijeća. U posljednja dva mjeseca u Narodnim novinama objavljeno je desetak natječaja za različita nezdravstvena radna mjesta za županijske zavode kao što su pravnici i ekonomisti. Racionalizacija poslovanja, nema što.