Zanimanje poput rudara, ložača parnih lokomotiva ili radnika na visokim pećima, kojih u Hrvatskoj više nema, od iduće godine će se brisati s popisa zanimanja koja ostvaruju pravo na beneficirani radni staž, no zato će se nekim drugim zanimanjima na tržištu to pravo priznati, najavljuje ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

• Studij socijalne gerontologije za najdeficitarnije zanimanje u Europi

Jedna od zahtjevnih i stresnih profesija o kojoj bi se, očekuje ministar, ponovno mogla povesti rasprava o tome treba li joj priznati pravo na beneficirati radni staž, jest novinarska profesija.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava priprema, naime, novi zakon o stažu s povećanim trajanjem tj. beneficiranom radnom stažu, koji bi trebao biti donesen na jesen i stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine. U tijeku su analize unutar sustava, a očekuje se da će idući mjesec biti osnovana radna skupina sastavljena od stručnjaka i predstavnika socijalnih partnera koja će raditi na tekstu novog zakona.

U Hrvatskoj trenutno pravo na beneficirani radni staž imaju 84 zanimanja, odnosno 82.000 zaposlenih, čije mirovine državu godišnje koštaju oko 600 milijuna kuna. To pravo dodjeljuje se profesijama koje rade u otežanim uvjetima kako bi ih se izjednačilo u stjecanju prava na mirovinu s ostalim radnicima.

Ministar Mrsić izjavio je za Hinu kako se novim zakonom želi uvesti red i transparentnost u sustav beneficiranog radnog staža, koji je desetljećima nepromijenjen i zastario.

Osim što će se neka zanimanja brisati, kod nekih u brodograđevnoj industriji, kao na primjer kod radnika koji rade na poslovima pjeskarenja, pa i kod zanimanja snimatelja i kamermana provest će se procjena opravdanosti primjene staža s povećanim trajanjem. „Za sva takva zanimanja, kao i za druga zanimanja očekujemo prijedloge, a o svemu ćemo pitati struku i razmotriti je li potrebno da im se odobri beneficirani radni staž“, kaže Mrsić.

Najveću skupinu zaposlenih s beneficiranim radnim stažom čine zaposleni u vojsci i policiji, njih oko 34 tisuće, čije će se mirovine, najavljuje ministar, financirati iz posebnog fonda u sklopu sustava međugeneracijske solidarnosti. Novac će se uplaćivati iz državnog proračuna, neovisno o sredstvima koja se uplaćuju iz doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Prvi korak k tome, podsjeća Mrsić, bio je prebacivanje pripadnika vojske i policije iz drugog mirovinskog stupa u prvi jer se pokazalo da oni zbog kratkog razdoblja mirovinske štednje u drugom stupu ne mogu ostvariti finanicijsku korist. U proteklih deset godina, a i ubuduće, djelatne vojne osobe, policajci i osobe s ovlaštenjima odlazit će u mirovinu po posebnom zakonu koji im pruža povoljnije mogućnosti umirovljenja.

S obzirom da je riječ o osobama koje pravo na mirovinu stječu u relativno mladim godinama života, omogućit će se da ukoliko žele mogu nastaviti raditi neke druge poslove koji nisu u sustavu beneficiranog staža.

"Primjerice, vojnik koji stupi u profesionalnu vojsku s 20 godina, nakon 40-te izlazi iz sustava te ostvaruje pravo na mirovinu ili mirovinsku rentu. No, on će moći nastaviti raditi izvan sustava MORH-a i tako stjecati mirovinski staž da bi na kraju ostvario veću mirovinu", kaže Mrsić.

Nepravednim smatra sadašnji uvjet po kojemu se u policijskoj službi treba provesti 15 godina da bi se ostvarilo pravo na mirovinu na temelju beneficiranog radnog staža, već drži da bi to pravo tebalo biti zajamčeno za bilo koji vremenski rok, dok bi ostatak staža radnik mogao ostvariti u civilnom sektoru.

S druge strane, Mrsić smatra kako balerinama treba priznati povećani mirovinski staž, u koji bi se uključile i godine provedene na plesnom školovanju, što sada nije slučaj. Kod nekih drugih kategorija, poput vozača teških kamiona, autobusa ili vozača tramvaja, otvara se pitanje je li im potreban beneficirani staž u sadašnjem obujmu budući da je došlo do napretka u tehnologiji i uvjetima njihova rada.