Strateški cilj kulturnoga razvitka hrvatske metropole jest da Zagreb 2020. godine bude Europska prijestolnica kulture što je istaknuto u dokumentu "Strategija kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba 2015.- 2022.". predstavljenom u srijedu navečer u Kulturno informativnom centru (KIC).

Taj strateški dokument predstavio je zamjenik pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Tedi Lušetić i sažeo sedam glavnih točaka Strategije koje su sve usklađene s europskim kriterijima i okupljene oko glavnoga cilja, odnosno Zagreba kao Europske prijestolnice kulture 2020.

Strategija 'vidi' Zagreb kao dinamičan, otvoren i inovativni europski grad kulture koji je dostupan, atraktivan i ugodan za svoje građane, turiste i buduće generacije. To je grad ugodnoga, privlačnog i kreativnog života i radnog okruženja zbog inovativnih projekata u kulturi i umjetničkih inicijativa, dobro očuvane kulturne baštine, kao i sveprisutne brige za održivi razvoja.

Sedam glavnih točaka Strategije su pak: kulturno nasljeđe i kulturna raznolikost, sudjelovanje i uključivanje građana u kulturu, kreativne industrije i umjetnički laboratorij, strateška suradnja i EU dimenzija, kapaciteti i resursi, održivost i strateška potpora te financijska održivost.

Lušetić smatra da je dostupnost europskih fondova velika prilika za ostvarenje te strategije jer, istaknuo je, gospodarska kriza uzrok je tomu što je u Hrvatskoj sve manje novca za kulturu, a njezino mjesto u medijima gotovo da ne može biti lošije.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Strategije kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba 2015.-2022. nalazi se na dnevnome redu sjednice Gradske skupštine 26. ožujka. Ta činjenica izazvala je reakcije nazočnih od kojih su neki primijetili da je 11 dana predviđenih za javnu raspravu o tome dokumentu nedostatno.

Direktorica Tjedna dizajna Zagreb 2015. Tina Marković izjavila kako je dokument napravljen "navrat nanos", a ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić, rekavši kako govori u osobno ime, napomenula je kako je rok za predaju kandidature za Europsku prijestolnicu kulture 17. travnja. Rauter Plančić zanimalo je i je li se u izradi Strategije konzultirao rad znanstvene savjetnice Instituta za međunarodne odnose (IRMO) Danijele Angeline Jelinčić "Zagreb kao kulturni proizvod: Akcijski plan poticanja razvoja kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba", što je Lušetić potvrdio.

Nazočne je zanimalo i tko je izradio Strategiju te koliko je njezina izrada koštala te je Lušetić, nakon ponovljenog pitanja, odgovorio da je izrada Strategije koštala 60.000 kuna, a izradila ju je Međunarodna agencija za razvoj – Mara d.o.o. iz Varaždina.

Primjedbe na Strategiju izrazili su, među ostalima, predsjednik udruge Promo i utemeljitelj festivala INmusic Zoran Marić koji je upozorio da u Strategiji uopće nema suvremene glazbe, nego samo klasična glazba i jazz.

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK Mišo Nejašmić istaknuo je pak kako su u Strategiji problemi nakladnika i knjižara dotaknuti "na razini apstrakcije".

Bez obzira na kratko vrijeme javne rasprave, Lušetić je pozvao sve, koji imaju primjedbe na Strategiju, da ih dostave u Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport.