Istoga dana kad je Hrvatski sabor izglasao nepovjerenje premijeru Tihomiru Oreškoviću i njegovoj Vladi, Europska komisija je potvrđivala novo službeno pismo Hrvatskoj u vezi s konverzijom kredita vezanih uz švicarski franak.

Nema sumnje da je Vlada u međuvremenu i dobila to vjerojatno zadnje upozorenje iza kojega slijedi i službeno pokretanje postupka zbog povrede prava EU, tzv. infringement procedura. No, u tehničkoj se Vladi danas zapravo nema tko ozbiljno baviti tim pismom, barem ne u smislu definiranja ili poduzimanja konkretnih mjera kojima bi se sporne izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama ispravile i kroz nagodbu iznašao uravnoteženiji pristup. Ostaje tako vidjeti hoće li EK pokazati još malo strpljenja i pričekati još nekoliko mjeseci do očitovanja nove Vlade o tom pitanju. Prema svemu sudeći, kao što je jesenas SDP zaigrao na model konverzije CHF kredita kao jedan od predizbornih aduta (po principu 'poslije što bude, bude'), tu će temu očito biti teško mimoići i u skoroj predizbornoj kampanji.

Ovaj put ona je, doduše, manje adut, a više vrući krumpir koji bi se poput bumeranga mogao vratiti u krilo – ili Zoranu Milanoviću kao "rodonačelniku" tog modela u kojemu su i osobne interese imale obitelji više od polovice članova njegove Vlade, ili HDZ-ovoj vladi koja je jesenas zbog izbora pridržala ljestve spornom zakonskom rješenju kukuriku kolaicije. Koliko je realno da predizborno vrijeme ovaj put donese uzmicanje od populističkog pristupa i trezveno sagledavanje pravne situacije? Na to bi se sigurno malo tko kladio pa se trenutno izglednijim čini da se taj spor neće riješiti mirno. Prema statistici Europske komisije, čak 85 posto dosadašnjih spornih situacija sa zemljama članicama rješavalo se upravo mirnim putem, prije nego što su dospjele do suda u Luksemburgu (u pravilu su članice prilagođavale svoje zakone).

No, kod nas stvari zasad više vuku ka tome da ćemo malo popraviti omjer u korist sudskih pravorijeka. Europska komisija sigurno neće odustati od svojih stavova u tom slučaju. Među ostalim, i zato što je to tema koja je na razini zakonskih ješenja trenutno otvorena u još nekoliko zemalja EU. Za razliku od Hrvatske, primjerice, poljski je parlament jesenas ipak vratio na dodatna razmatranja predloženi model konverzije, mada je on i inicijalno predviđao selektivnost i socijalne kriterije. U Poljskoj se još uvijek važu zakonska rješenja. Kako bilo, za EK je to pitanje načela. Na jednom od novijih sastanaka Vijeća za financijske i ekonomske poslove to je podcrtao i njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, koji je referirajući se na naš slučaj rezolutno podcrtao kako "takav zakon ne može biti dio pravne stečevine EU". Lord Hill je pak potkraj svibnja odgovarajući u Europskom parlamentu na zastupnička pitanja ponudio i znatno iscrpnija stajališta Europske komisije.

Ističući kako je slučaj CHF kredita i zakonskih rješenja za kojima je posegnula Hrvatska raspravljan i na ECOFIN-u, naglasio je kako EK pažljivo prati stanje u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, koje još razmatraju donošenje zakona. Držimo sve opcije otvorenima, uključujući, naravno, i početak prekršajnog postupka bude li potrebno". Iz hrvatske Vlade su dobivali signale da postoji volja da se pronađe put do uravnoteženijeg pristupa, pa i poštenije podjele tereta konverzije.

"Podržavam taj pristup, ali jasno je da se napredak mora dogoditi uskoro ili ćemo morati poduzeti odgovarajuće mjere", upozorio je Hill. Za Komisiju nije sporno da zaštita dužnika s ciljem da se izbjegne dužnička kriza može opravdati određena ograničenja slobodnog kretanja kapitala ili slobode poslovnog nastana. No, omogućavanje zajmoprimcima da zamjenjuju svoje kredite u švicarskim francima u eure po umjetno niskom tečaju i stavljanje troškova gotovo isključivo na kreditore korak je predaleko od onoga što je potrebno kako bi se izbjegla kriza i zaštitili dužnici, smatraju u Komisiji. "Imamo problem koji treba rješavati, to je jasno.

No, moramo naći proporcionalno rješenje, koje nudi dobar omjer zaštite potrošača, ulaganja i jedinstvenog tržišta. Hrvatskoj svakako nije presudna zamjerka bilo to što se nije konzultirala o nacrtu zakona. Komisiji je važnije da usvojeni zakoni budu u skladu s načelima jedinstvenog tržišta, a u naknadnim ocjenama hrvatskih zakonskih intervencija očito je ocijenjeno da to nije slučaj. Kako god završilo sporenje oko hrvatskog modela konverzije, za dužnike po CHF kreditima koji su u međuvremenu postali eurski, uključujući i vlasnike desetak nekretnina ili pak višemilijunskih luksuznih stanova, nema bojazni. Rizici su sada na državi, odnosno posredno svim poreznim obveznicima. Pritom i u slučaju otvaranja infringement procedure i prepuštanja pravorijeka Europskom sudu pravde valja imati na umu da glavna financijska prijetnja ne dolazi s te instance. Ali ona samo čvršće utire put znatno većem fiskalnom cehu u arbitražbinim postupcima.