U sustav potpora vraćamo zadruge, klastere, poduzetnice, početnike, osobe s invaliditetom te branitelje, najavljuje u razgovoru za Poslovni dnevnik ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat.

Za mandata njegova prethodnika Gordana Marasa većina je natječaja obrtnicima bila nemoguća misija jer su limiti za njih bili prevosoki, ističe Horvat, koji predlaže ‘labavije’ kriterije razvojne banke pri davanju kredita poduzetnicima i ozbiljnu reformu strukovnoga obrazovanja.

Inzistirate na izravnoj komunikaciji s poduzetnicima, obišli ste već gotovo sve županije. Jeste li se upoznali s problemima na terenu?

Problemi su različiti od regije do regije. Slavoniju muči jedno, sjeverozapadnu Hrvatsku nešto drugo, a u Lici ili Poreču slušam pak potpuno treće probleme.

No, sve to se to može svesti pod zajednički nazivnik – novac. Trgovačka društva, a i jedinice lokalne samouprave, su visoko zadužena, svi su u kreditima. Nedostaje obrtnog kapitala da bi se normalno poslovalo.

Zajedničko je i da za sve nove investicije nedostale jeftinog kapitala, bez obzira na sve fondove koji se nude za sufinanciranje i do 50 posto projekta jer i dalje nedostaje vlastito učešće. Kredit je u Hrvatskoj preskup.

To je nedopustivo u trenutku kada su u Europi kamatne stope na rekordno niskim razinama, oko jedan posto. Naš poduzetnik ne može biti konkurentan ako se zadužuje po pet posto, a njegov konkurent po jedan posto.

Kako financijski pomoći poduzetnicima?

Agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u ovoj smo godini osigurali pet milijuna kuna za mikrokredite po kamatnoj stopi od svega 0,99%. To je posljednji novac iz nacionalnog proračuna jer već za koji mjesec kreće istovjetna linija za mikro poduzetnike vrijedna 25 milijuna eura iz Strukturnog fonda EU. Kamate će biti 0,5-1,5%, uz pojednostavljenu proceduru.

Kao poslasticu mogu najaviti da će za mjesec dana na raspolaganju biti i 220 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) koji će se plasirati za mikro, male i srednje poduzetnike. U mandatu prošlih vlada taj je projekt bio nazvan Poduzetničkim impulsom i bio je na razini 42 milijuna kuna, a izvor je bio državni proračun. Ove godine taj projekt nazivamo E implus, jer će 85% sredstava biti osigurano iz EFRR-a.

Što su glavne novosti u tom segmentu?

Novost je da u sustav potpora vraćamo zadruge, klastere, žene poduzetnice, početnike, osobe s invaliditetom te branitelje.

Sredstva će biti dostupna i našim obrtnicima, što prijašnjih godina nije bilo moguće jer su donji limiti bili za njih previsoki, pa je većina natječaja, čiji su izvori bili europska sredstva, za naše obrtnike bila nemoguća misija. Financirat ćemo i tradicijske i umjetničke obrte, što prethodne tri godine nije bio slučaj. Svaka od spomenutih kategorija poduzetnika moći će se prijaviti na naše natječaje, ovisno o organizacijskom obliku (obrt, d.o.o., j.d.o.o., zadruge ili klasteri), i to po znatno jednostavnijoj proceduri. Tijekom svibnja ćemo otvoriti sve natječaje koji su bili privremeno zatvoreni. Do kraja godine otvaramo šest novih natječaja za naše poduzetnike.

Tvrdite da Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) te Hrvatska poštanska banka (HPB) nisu dovoljno u službi poduzetništva?

HPB je poslovna banka u vlasništvu države i mora slijediti strateške smjernice Vlade u pomoći gospodarstvu.

No, HBOR je razvojna banka kojoj profit nije i ne smije biti mjerilo. Ona sav svoj profit mora plasirati u razvoj gospodarstva. Meni je zbilja neshvatljivo da se danas poduzetnici moraju zaduživati po kamatama od pet ili više posto kad HBOR može na EU tržištu doći do novca za jedan posto kamata i s troškovovima poslovanja i kolateralom za loše kredite, ukupan trošak kredita ne smije biti veći od tri posto.

Želimo da HBOR bude uvijek na usluzi poduzetnicima u njihovoj regiji, a ne da moraju za svaku aplikaciju ići u Zagreb. Stoga ćemo otvoriti 6-7 regionalnih podružnica. Kod plasmana svojih aranžmana HBOR treba preuzimati daleko veći rizik nego što je to slučaj sad.

Mora biti puno brži i fleksibilniji u poslovanju, i to ne samo preko poslovnih banaka, nego u puno većem obimu preko direktnog kreditranja.

Ne bojite li se da bi niži kriteriji HBOR-a povećali broj loših kredita?

Zato HBOR i jest državna banka. Takvoj banci nije primarni cilj ostvariti dobit nego postati servis. Svjesni smo toga da je veće preuzimanje rizika HBOR-a i HAMAG-a pomoć realnom sektoru.
Kada kreditni rizik u poslovnoj banci ocjenjuje “menadžement rizika”, jasno je da će takva banka sebi uzeti samo one najizvrsnije. A što je s onima osrednjim i lošijima? Nema nikakve garancije da poduzetnik koji trenutno loše stoji nema dobru ideju koja ima perspektivu na tržištu. U kamati, od maksimalno tri posto, HBOR mora naći kolateral za loše plasmane.