Guverner HNB-a Boris Vujčić gostovao je u Dnevniku Nove TV gdje je komentirao najavu uvođenja eura, zahtjeve MMF-a prema Hrvatskoj te situaciju s Agrokorom.

Prenosimo dio tog intervjua:

Što bi uvođenje eura konkretno značilo za građane i poduzetnike?

Za gospodarstvo i građane bi značilo da nestaje tečajni rizik koji je u Hrvatskoj jako velik. Većinom se u Hrvatskoj štedi u eurima. Preko 70 posto štednje je u euru pa je i velik dio duga građana, poduzeća i države vezan uz euro. Oko 500 milijardi kuna je vezano uz euro. Ako tečaj deprecira 10 posto dug raste za 50 milijardi kuna. To se eliminira i to znaju onda i građani i poduzeća i investitori.

Građani se boje jer mi imamo europske cijene hrane, a plaće su nam hrvatske. Građani se opravdano boje dizanja cijena, da će, primjerice, kruh umjesto sedam kuna plaćati 1 euro. Kako to spriječiti?

Toga smo svjesni i to je glavna bojazan građana i ona je opravdana. Nitko ne voli vidjeti takav rast cijena. Inflacija je u zadnjim zemljama koje su uvele euro bila povećana za 0,2 do 0,3 posto, što nije puno. Za neke proizvode je ona bila veća. Ono što se pokazalo efikasnim u sprečavanju da do toga dođe je zahtijevanje od svih da cijene 6 mjeseci prije i nakon uvođenja eura iskazuju i u kunama i u eurima.

Godina dana Plenkovićeve vlade je iza nas. MMF ponovno upozorava – kasni se s reformama. Vidite li vi ijednu reformu, koju je pokrenula vlada?

U prvoj godini pažnja je zaokupljena Agrokorom. 2018. bi trebala biti godina reforma, one su nam na neki način važne i za ulazak u tečajni mehanizam za eurozonu.

Svojedobno ste o Agrokoru za Dnevnik Nove TV izjavili kako su svi sve znali. Tko je onda znao, a žmirio je?

Svi su znali za mjenice. Svi su znali da su se financirali preko faktoringa.

Je li netko trebao reagirati?

Reagirao je HNB, ali na izloženost banaka prema Agrokoru jer to je ono čime se mi bavimo. Privatni sektor posuđuje novce privatnom sektoru? To svatko može raditi, rekao je Vujčić.