‘Volonterima’ umjesto 1600 kuna ubuduće 2400

Autor: Poslovni dnevnik , 12. studeni 2014. u 09:30
Thinkstock

Nova mjera i oslobađanje plaćanja 17,3% iz bruto 2 za rad na neodređeno.

Oslobađanje od plaćanja 17,3% iz bruto 2 obračuna plaće na razdoblje od pet godina za poslodavce koji zaposle mladu osobu na neodređeno te povećanje naknada za rad bez uspostavljanja radnog odnosa s 1600 na 2400 kuna nove su mjere za zapošljavanje mladih koje je najavio ministar Mirando Mrsić.

One su pripremljene i obuhvaćene proračunom za 2015., rekao je Mrsić na otvaranju 3. Europskog dana poslova u Opatiji. Povećanje naknade na 2400 kuna odnosit će se od 1. siječnja na one koji tek počinju raditi po tom sustavu, ali i na sve osobe koji već primaju naknadu od 1600 kuna. Nastojat će se tješnje povezati strukovno obrazovanje i tvrtke. Tako da bi, primjerice, mladi koji obavljaju praksu u hotelskim kućama tu mogli dobiti i zaposlenje, naveo je Mrsić, koji je stanje na hrvatskom tržištu rada ocijenio sličnim kao na europskom.

U Hrvatskoj je u proteklih osam mjeseci ostvaren određeni pomak, pa je za osam posto smanjena nezaposlenost mladih između 15 i 25 godina. Iz Europskog socijalnog fonda očekuje se oko 60 milijuna eura za zapošljavanje mladih u idućoj godini. Iskoristit ćemo svaki euro, poručio je Mrsić. 

Komentari (13)
Pogledajte sve

70% posto tih poticaja koriste javne i državne službe… ispada da država sama sebi plaća zapošljavanje mladih
Ima li išta apsurdnije???

Puno bolja je ideja investirati novac u obrazivanje invalida i uciniti ih pozeljnim i uspjesnim zaposlenicima. Jucer je bio Veteran Day i blo je masu priloga o 100% vojnim invalidima kojima je obrazovanje pomoglo da postanu uspjesni, korisni i zadovoljni.

Veterani čega? Ne sjećam se da je ikada bio rat u Kanadi, znači da su to veterani međunarodnog terorizma odnosno pljačkaških pohoda po zemljama trećeg svijeta. Možda bi još bolja ideja bila uopće ne sudjelovati u ratovima, štediš dva puta, i zato što ne ratuješ, i što ne moraš sanirati posljedice ratovanja.

Dvojio sam da ulazim u daljnju raspravu da ne ode sve skupa predaleko…

U Ustavu također piše da smo i socijalna država. Inzistiranje na apsolutnoj jednakosti svih građana vodi u opasan oblik darvinizma. Ne treba prepustiti određene društvene odnose u ovom slučaju tržištu da bismo vidjeli kako ipak nismo svi jednaki. Od svih državnih intervencija u Hrvatskoj ova je jedna od onih pozitivnih kojima država ispunjava svoju svrhu.

Ovo, kao što sam naveo, ni nije naš izum. U zadnjih godina EU izdvaja golem novac baš s ciljem suzbijanja nezaposlenosti među mladima,a ove mjere su samo posljedica tih političkih odluka i novčanih linija koje nam se slijevaju.

Nezahvalno je arbitirirati primjere drugih država, jer ćemo ih naći kao argument i za jednu i za drugu stranu. Međutim, ono što mogu primijetiti za slučaj Kanade koji si spomenuo, ukoliko postoji potreba da se na državnoj televiziji prikazuju primjeri dobre prakse očito je da postoje još uvijek problemi s spomenutom mjerom i sa spomenutom populacijom. Da sad ne potežem argument ”kakvi ratni invalidi u Kanadi”…

Mjere su u ovom našem konkretnom slučaju usmjerene prema mladim ljudima koji zbog otežanog društveno-ekonomskog okruženja teže dolaze do prilike za stjecanjem radnog iskustva. To ne moraju biti niti neobrazovani niti manje vrijedni (ne baratam podacima o stupnju obrazovanja među 52% nezaposlenih mladih niti o njihovom radnom iskustvu). Inercijom razvoja (informatika, strani jezici…) možemo čak i pretpostaviti da barataju s više elementarnih vještina nego njihova braća po burzi u starijem kontigentu stanovništva. Međutim, opet, zaposlenost među mlađom populacijom je drastično veća. Baš zbog toga smatram pozitivnom intervenciju države da njihov manjak radnog iskustva nadomjesti potporom koja će im omogućiti da taj ”hendikep” nadoknade.

O samim pozitivnim i negativnim posljedicama konkretnih mjera ne bih, ne baratam podacima, a i mjera o kojoj raspravljamo nije niti zaživjela.


Kao da kažeš zašto bi 100%-tni invalidi imali veća prava od 20%-tnih, a oboje su invalidi, pri čemu veća prava jednih smanjuju izdvajanja za druge. Ugl, državne institucije moraju 'favorizirati' ugrožene.

Ne kazem. Ja cvrsto vjerujem da svi ljudi trebaju imati ista prava. Tako pise u Ustavu.

U drzavi gdje ja zivim, mi nemamo poticaje za zaposljavanje nikoga, cak ni 100% vojnih invalida. Niti je to ikad aitko predlozio. Sto ce reci da kao drustvo ne vjerujemo da su takvi poticaji dobra stvar. Pogotovo ne vjerujemo da je dobra ideja da politicari odredjuju ko je vise, a ko manje potrebit. Usprkos tome, Kanada ima puno nizu nezaposlenost i invalida i generalno od Hrvatske.

Puno bolja je ideja investirati novac u obrazivanje invalida i uciniti ih pozeljnim i uspjesnim zaposlenicima. Jucer je bio Veteran Day i blo je masu priloga o 100% vojnim invalidima kojima je obrazovanje pomoglo da postanu uspjesni, korisni i zadovoljni.

Postoje barem 4 bitna problema za poticajima za zaposljavanje.

1) Poticaj polazi od toga da je osoba koja se potice manje vrijedna ili manje produktivna. Inace joj ne bi trebalo davati umjetnu prednost na trzistu rada u vidu poticaja.
2) Takve poticaje koriste uglavnom vrlo lose firme i ljudi zavrsavaju na vrlo losim poslovima. Ne radi se o nekoj velikoj ustedi i ona ima smisla samo ako se radi o jednostavnim i losim poslovima (sto je placa niza to poticaj ima vise efekta jer cini visi postotak place) ili je firma u velikim problemima.
3) Politicari se postavljaju kao arbitri na trzistu rada, biraju pobjednike i gubitnike. To im daje dodatnu moc i znacaj sto nikada nije pametno.
4) Ljude se demotivira da se obrazuju jer se stvara vjerovanje kako ce ti drzava nadoknaditi nedostatak znanja i vjestina subvencijama.

Da se razumijemo postoji puno razvijenih zemalja u kojima se drzava mjesa u trziste rada. Nije Hrvatska jedina. Ja samo tvrdim da je to losa politika i da je nepravedna.

U Hrvatskoj jedini smisao ove politike je reklamiranje politicara i vladajucih stranaka. Prvo su povecavanjem poreza otjerali ljude na ulicu pa im sada kao pomazu.

New Report

Close