Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog izmjena Zakona o fiskalnoj odgovornosti kojima bi se fiskalno pravilo o smanjenju udjela rashoda proračuna u BDP-u za jedan postotni bod dok se proračun ne uravnoteži, zamijenilo novim koje omogućava određeno protucikličko djelovanje fiskalne politike, odnosno poticanje gospodarskog rasta u recesijskim uvjetima.

Zakon o fiskalnoj odgovornosti donesen je u studenom 2010. i prvi je put fiskalno pravilo primijenjeno na završni račun 2012. u kojoj je fiskalno pravilo o smanjenju rashoda proračuna u BDP-u za najmanje jedan postotni bod poštovano, iako nismo imali gospodarski rast, podsjetio je ministar financija Slavko Linić.

No, u vrijeme recesije, bez gospodarskog rasta svake godine smanjivati za jedan posto BDP-a rashodnu stranu proračuna znači uništavanje same ekonomije, jer bez rasta, smanjenje izdataka u proračunu ima negativnu stranu, kazao je Linić.

U Vladi kažu da je novo pravilo usklađeno s propisima EU-a koji reguliraju način definiranja fiskalnih ograničenja i pravila i dogovoreno je s MMF-om.

Osnovna poruka novih fiskalnih pravila je da se rashodna strana stavlja i u funkciju prihodne strane, pa se strukturni problemi mogu lakše rješavati, naglasio je ministar financija.

Vlada predlaže i proširenje fiskalnog pravila i na trgovačka društva u vlasništvu države ili lokalne samouprave i sve ostale institucije gdje su osnivač država ili lokalne jedinice.

Predloženim se izmjenama iz važećeg zakona brišu i kvalifikacije o političkoj odgovornosti, jer to, kaže Linić, nije mjerljivo.

Uvode se pak novčane kazne, ako se ne sačini izjava o fiskalnoj odgovornosti ili se unesu lažni podaci.

Čelnike tijela koja ne sastave i ne dostave izjavu o fiskalnoj odgovornosti ili je ne prati potrebna dokumentacija čeka kazna od 5.000 do 25.000 kuna.

Prema prijedlogu zakonskih izmjena, fiskalno pravilo ne bi se primjenjivalo u slučajevima katastrofe i većih gospodarskih poremećaja, pod uvjetom da se time ne ugrožava fiskalna održivost u srednjoročnom razdoblju.