Današnji poslodavci ističu kako dodatne vještine i činjenica da ste svjesni svojih potencijala postaju sve važnije za dobro obavljanje posla i upravo to vas može istaknuti u masi kandidata na razgovorima za posao. Renata Pondeljak, predsjednica uprave OTP leasinga smatra kako su stručna znanja koja su potrebna za izvršavanje radnih zadataka pojedinog radnog mjesta nužna, no ono što radi razliku u načinu izvršavanja tih zadataka, rezultatu koji se postiže i vremenu koje je uloženo u realizaciju, uvelike ovisi o dodatnim vještinama.

"Pri tome bih izdvojila vještine poput komunikacije, razumijevanja različitosti, prepoznavanja i usmjerenost na prioritete, organizaciju te posebno sposobnost prilagodbe rada u različitim timovima i situacijama. Dodatne vještine pomažu pojedincu da se lakše nosi sa postavljenim izazovima, a ujedno se u organizaciji postižu bolji rezultati u kraćem vremenu", kaže predsjednica uprave OTP leasinga. S tim se složio i Ninoslav Čerkez, izvršni direktor upravljanja kadrovima i edukacijama u tvrtki IN2 koji ističe da je sjajno ako kandidat prepoznaje svoje potencijale i javlja se u određenu tvrtku jer ih želi ispuniti kroz rad u njoj. "Ponekad mlađi zaposlenici nisu svjesni svojih potencijala, pa je uloga i funkcija odjela ljudskih potencijala da im pomogne u tome. Svijest o vlastitim potencijalima je i znak zrele ličnosti te dodatni argument da se radi o kvalitetnom kandidatu", poručuje Ninoslav Čerkez. Davor Jakovac, voditelj odjela interne komunikacije i projekta kompanijske kulture u Hrvatskoj pošti napominje da svaki novi, ali i postojeći zaposlenik treba uz vlastite potencijale znati kako te potencijale upotrijebiti u kontekstu kompanijske kulture.

"Od zaposlenika se očekuje predanost poslu i proaktivna odgovornost neovisno o radnom mjestu. Predani zaposlenici su oni koji rade sa strašću i osjećaju povezanost s tvrtkom u kojoj rade, a odlikuju ih inicijativa i angažiranost. Ti zaposlenici su izvor inovacija i pomažu u razvitku tvrtke", kaže voditelj odjela interne komunikacije i projekta kompanijske kulture u Hrvatskoj pošti. Danijela Capan, Adriatic HR menadžerica u Hewlett-Packardu ističe kako će se kandidat koji je osvijestio svoje preferencije bolje pozicionirati prilikom traženja posla te će vjerojatno donijeti kvalitetnije prosudbe i odluke vezane uz razvoj vlastite karijere. "Živimo u dinamičnim i kompleksnim vremenima koja od kompanija traže stalno preispitivanje, prilagodbe, promijene strategije, fokusa i načina rada. Kao rezultat toga mijenjaju se i sama radna mjesta te više nije primarno pitanje ima li kandidat kompetencije za određeni posao, već ima li potencijal za usvajanje novih kompetencija", tvrdi Danijela Capan.

U Upravljanju ljudskim resursom Zagrebačke banke poručuju da iako su kandidati svjesni svojih potencijala i često ih i koriste u svakodnevnom poslu, ipak najbolji prediktor budućeg ponašanja jest njihovo prošlo ponašanje. "Na temelju adekvatnih poslovnih ili privatnih odluka o kojima nam kandidat priča možemo zaključivati o njegovoj spremnosti na preuzimanje odgovornosti, donošenje odluka i stila odlučivanja što je posebno važno za neke rukovodne pozicije. Međutim, nije dovoljno da su kandidati svjesni sebe i svojih potencijala, važno nam je prepoznati njihovu spremnost na timski rad, suradnju s drugima i nastojanje da se pozitivno utječe na cijeli tim jer smatramo da je kvalitetan timski rad ključ uspjeha naše kompanije", kažu u Upravljanju ljudskim resursom Zagrebačke banke.

Sposobnost prilagodbe
Čerkez ističe kako je asertivno ponašanje kvaliteta koja svakom radniku omogućava napredak u karijeri i uspjeh u osobnom životu, a uz to ukazuje na zrelu ličnost koja će se kvalitetno uklopiti u svaki koji tim. UNIQA osiguranje potiče zaposlenike da bez straha izražavaju svoje mišljenje i zastupaju svoje stavove, ali na asertivan način tako da omogućuju i ostalim kolegama da ostvare svoje ciljeve. Kako kaže Ana Brčina, stručna suradnica za ljudske potencijale u UNIQA osiguranju, postizanje te 'win – win' situacije je dugoročno najbolja taktika koja osigurava dobru radnu atmosferu, a promovira kandidate kao samopouzdane i zrele osobe koje takvim pristupom zaslužuju i poštovanje svoje okoline. Jakovac iz Hrvatske pošte smatra da svaka promjena ili prilagodba zahtijeva određeni angažman.

"Ako nemamo dovoljno informacija o nečemu što se mijenja, tražimo ih, ako vidimo da se nešto može unaprijediti ili ako nešto želimo raditi drukčije, dajemo prijedlog. S druge stane, i poslodavac svojim ponašanjem prema zaposleniku treba pokazati kako razumije njegove ideje, cijeni ih, ali i da ga čuje. Ljudi su efikasniji ako imaju širi kontekst, lakše će prihvaćati promjene ako znaju uzrok i posljedicu", pojasnio je Jakovac. Danijela Capan također smatra da asertivni ljudi poštuju sebe i druge, uspješno postavljaju granice te na adekvatan način znaju reći 'ne' kao i izraziti svoje potrebe i želje.

Ističe kako na radnom mjestu asertivno ponašanje potiče kvalitetnu i transparentnu komunikaciju, doprinosi stvaranju iskrenih odnosa, poboljšava kvalitetu odluka te vodi win win situacijama. "Bitno je i da prilikom intervjua kandidati budu spremni dati nekoliko konkretnih primjera vlastitog asertivnog ponašanja. S druge strane, i kompanije bi trebale kroz razne razvoje programe pomoći zaposlenicima da uče asertivno ponašanje te ga učiniti dijelom organizacijske kulture", poručuje Capan.

Testiranje kandidata
Ana Brčina iz Uniqa osiguranja poručuje kako je u nekim situacijama teško realno procijeniti kandidata, no korištenjem raznih oblika testiranja prilikom selekcije poput testova ličnosti i osobnosti te raznih stručni testova poslodavac uspijeva dobiti objektivniju sliku kandidata. "Kandidati koji nisu svjesni svojih potencijala, bez obzira da li ih precjenjuju ili podcjenjuju, se prezentiraju na krivi način odnosno ne u skladu s rezultatima testiranja što na poslodavca može ostaviti negativan dojam – kandidat se percipira kao nedovoljno samosvjestan", tvrdi Ana Brčina. Također, napominje kako je sposobnost donošenja adekvatnih poslovnih i životnih odluka vidljiva i kroz sam način prezentiranja tijekom intervjua.

Kandidat bi trebao moći jasno obrazložiti zašto se prijavio za posao upravo kod određenog poslodavca, što očekuje od radnog mjesta za koje se prijavio, kako će osobno pridonijeti tom radnom mjestu i poslodavcu ali i što očekuje dobiti od njega. Čerkez pak ističe kako je danas potreba za usavršavanjem komunikacijskih vještina posebno je izražena zbog brojnih komunikacijskih kanala i društvenih mreža. Ana Brčina napominje kako kandidat 'prodaje' samog sebe poslodavcu te da su mu pri tome dobro razvijene prezentacijske i komunikacijske vještine nužne, a često igraju presudnu ulogu.

Renata Pondeljak se složila i napominje kako u OTP leasingu prilikom zapošljavanja pokušavaju ocijeniti tri osnovna aspekta ovisno o karakteristikama konkretnog radnog mjesta, odnosno stručna znanja i standardne koji su preduvjet da bi se kandidata uzelo u obzir, zatim osobnost i kognitivne sposobnosti te na kraju ključne kompetencije potrebne za obavljanje tog posla u koje spadaju upravo dodatne vještine i znanja kojima kandidat raspolaže. U Upravljanju ljudskim resursom Zagrebačke banke kažu kako svijest o vlastitim potencijalima, znači da smo svjesni svojih snaga i stvari u kojima smo dobri. "Na taj način je motivacija za obavljanjem posla u skladu s našim kapacitetima intrinzična, neovisna o vanjskom utjecaju", poručuju iz Zagrebačke banke.

Društvene mreže kao način provjere
Kolika je važnost poznavanja društvenih mreža danas prepoznala je i Zagrebačka banka koja je još početkom 2014. osnovan odjel Digitalnih kanala komuniciranja gdje je zaposlenicima poznavanje društvenih mreža, te komunikacija preko njih u opisu radnog mjesta. Iako mnogi kandidati toga nisu svjesni, poslodavci ipak zahvaljujući društvenim mrežama imaju uvid u privatni život kandidata, a ističu i da je zanimljivo vidjeti kakvo je njihovo ponašanje u virtualnom okruženju. Ana Brčina napominje kako s obzirom na to da se od kandidata očekuje i doza ozbiljnosti, poželjno je da je prisutan i na nekoj poslovnoj i profesionalnoj mreži poput LinkedIna, naime upravo se takve mreže sve više koriste prilikom regrutiranja kandidata koji aktivno ne traže novi posao.

"Danas većina kompanija koristi upravo društvene mreže da bi identificirali potencijalne kandidate, objavili otvorene pozicije ili za brzu provjeru kandidata. Društvene mreže kao što je Facebook ili Twitter poslodavci češće koriste za provjeru kandidata u smislu njihovog životnog stila, komunikacije i interesa. Pazite na adekvatnost sadržaja i komentara koje objavljujete obzirom da vam to može pomoći, ali isto tako i odmoći pri dobivanju posla", poručila je Danijela Capan.

Kako biti drugačiji od drugih
Mirna Koričan Lajtman, predavačica i voditeljica diplomskog studijskog programa MBA Upravljanje ljudskim potencijalima na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM) tvrdi da s ciljem olakšavanja razvoja potencijala studenata u okviru ZŠEM-a postoji Career Centar koji djeluje na području razvoja plana karijere te dodatne edukacije studenata u pogledu zapošljavanja, stručnih praksi, međunarodne razmjene i Alumni zajednice diplomanata. Napominje kako se kroz individualne konzultacije sa studentima formiraju ciljevi koji potpomažu razvoj karijere. Također, u suradnji s partner institucijama poput portala posao.hr, MojPosao te EduCentar za studente organiziraju radionice koje im potpomažu dodatno razviti vještine potrebne za tržište rada. Za studente se i jednom godišnje organizira sajam poslova- Student Future Day, gdje se studenti mogu okušati u razgovoru s poslodavcima i odraditi predselekcijske procese.

"Svjesni smo da je za uspjeh naših studenata potrebno uspješno donošenje odluka, a kroz razne aktivnosti razvijamo njihovo kritičko razmišljanje. Jedna od takvih aktivnosti su kompjuterske simulacije iz područja financija, marketinga, strategije i ljudskih potencijala koje studente stavljaju u približno realne situacije gdje moraju upravljati portfeljom proizvoda, jednom ili više kompanija ili čak timom ljudi te donositi odluke. Na ZŠEM-u se sustavno i koristi metoda učenja putem poslovnih slučajeva koja trenira studente na razumijevanje šire slike u promišljanju najboljeg rješenja za zadanu situaciju", otkriva nam Mirna Koričan Lajtman, predavačica i voditeljica diplomskog studijskog programa MBA Upravljanje ljudskim potencijalima na ZŠEM-u.

Napominje i kako studente odgajaju i uče inovativnom razmišljanju, kreativnosti u rješavanju problema, analitičnosti, komunikacijskim vještinama i sposobnosti prilagodbe na promjene. O asertivnom ponašanju uče na kolegiju Socijalna psihologija, prezentacijskim i komunikacijskim vještinama u govoru i pismu ih uče kroz predmete Govorništvo i Poslovne komunikacija, a uz to se i sustavno potiče njihova aktivnost na nastavi te kroz razne studentske projekte. "Jedan od takvih projekata je i NEXT Junior Enterprise, prva kompanija osnovana od strane studenata koja nudi usluge poslovnog savjetovanja", pohvalila se Koričan Lajtman.

"ZŠEM od svog osnutka kontinuirano ulaže i razvija e-learning. Pratimo trendove u ICT-u i novim tehnologijama te ih sustavno implementiramo. Društvene mreže, rad s njima i na njima temeljni je komunikacijski alat našeg digitaliziranog doba što je ZŠEM prepoznao te utkao u programe svojih predmeta", tvrdi Mirna Koričan Lajtman. I  Veleučilište Baltazar Zaprešić studentima pruža brojne mogućnosti sudjelovanja u studentskim projektima, natjecanjima i timskim zadatcima na nastavi. "Potičemo kreativnost i individualnost u rješavanju takvih zadataka, što pridonosi osnaživanju studenata, jača njihovo samopouzdanje, koje im omogućuje da ostvare vlastite potencijale te da pritom budu asertivni. Poticanjem timskoga rada, rješavanjem zadataka u timu razvijaju se transverzalne vještine poput sposobnosti donošenja odluka koje su vrlo važne na tržištu rada", kaže Ana Skledar Matijević, prodekanica Veleučilišta Baltazar Zaprešić.

Prošle akademske godine započeli su projekt 'Veleučilište na dlanu' čiji je cilj uključivanje tehnologije u nastavu, odnosno uporabu iPada u nastavi i studente se potiče da koriste i društvene mreže, ne samo za komunikaciju, već i za potporu učenju. Nenad Bogdanović, prodekan za međunarodnu suradnju Visoke škole tržišnih komunikacija Agora tvrdi kako studiranje za tržišne komunikacije podrazumijeva razvijanje širokog spektra osobnih vještina potrebnih za razumijevanje kompleksnih procesa na tržištu, te upravljanja komunikacijskim mrežama.

"Kroz cijeli niz kolegija počevši od prve godine studija pa do zadnje pete na diplomskom studiju, akcent se stavlja na razvoj karijere svakoga studenta, odnosno na prateće vještine koje će omogućiti taj razvoj. Snažan naglasak stavljamo i na razvoj prezentacijskih i komunikacijskih vještina, te uz zasebne kolegije koji se upravo tako i zovu, treniramo i na cijelom nizu drugih kolegija kroz nastavne projekte, gdje studenti samostalno ili u timu imaju priliku simulirati prave radne uvjete", pojašnjava Nenad Bogdanović te napominje i kako se kroz dvomjesečni rad u stvarnom poslovnom okruženju studentu osigurava i pravi realni uvid kako bi moglo izgledati njihova buduća radna mjesta.  

"Njihov završni rad na preddiplomskom studiju je komunikacijski projekt, u kojem student izrađuje pravi projekt za proizvod/uslugu na tržištu, pod mentorstvom vodećih stručnjaka iz hrvatske prakse", kaže prodekan za međunarodnu suradnju Visoke škole tržišnih komunikacija Agora. Tvrdi kako nastavkom studija na diplomskoj razini razvijaju dodatne sposobnosti studenata, s naglaskom na psihosocijalne osobine, soft-skills, menadžerske vještine te vještine upravljanja kreativnošću koje su najkompleksnije te je njima nekako teže i ovladati.