Istraživanje za jesenski Eurobarometar provedeno je od 8. do 22. studenoga u 28 zemalja članica, u pet kandidatskih zemalja i u turskoj zajednici na Cipru. 

Istraživanje pokazuje da je 56 posto anketiranih u Hrvatskoj protiv jedinstvene europske valute eura, 40 posto ih je za, dok ih je 4 posto reklo da ne zna odgovor.

U odnosu na proljetni Eurobarometar postotak potpore za euro u Hrvatskoj pao je za šest postotnih bodova. Najveću potporu euro ima u Sloveniji, 86 posto, zatim u Luksemburgu i Estoniji po 85 posto, Irskoj i Belgiji po 84 posto. Najniža potpora je Češkoj, 21 posto, Velikoj Britaniji 28 posto, Švedskoj 29 posto i Danskoj 30 posto.

Kao najvažnije pitanje s kojim se zemlja suočava najviše Hrvata je navelo nezaposlenost (43 posto), zatim ekonomsku situaciju (28 posto) te rast cijena i troškova života (27 posto). I na europskoj razini nezaposlenost je na prvom mjestu za 23 posto ispitanika, slijedi rast cijena i imigracija.

Hrvati su među najpesimističnijima kada je u pitanju stanje nacionalnog gospodarstva, 83 posto ih smatra je posve loše, a samo 16 posto da je posve dobro.

Ali, to su bolji rezultati nego u proljetnom Eurobarometru iz travnje ove godine, kada je samo 11 posto ocijenilo da je nacionalno gospodarstvo u posve dobrom stanju, a  njih 89 posto u posve lošem.

Pesimističniji od Hrvata su samo Grci, njih 6 posto drži da je stanje nacionalne ekonomije posve dobro, a 94 posto da je posve loše. Nešto manje pesimistični od Grka i Hrvata su Španjolci, Bugari, Talijani,  Rumunji i Francuzi.

Na drugom dijelu ljestvice prvo mjesto zauzima Malta gdje 95 posto ispitanika drži da je nacionalna ekonomija u posve dobrom stanju, slijede Luksemburg i Nizozemska po 91 posto te Danska, Njemačka i Švedska s po 88 posto.

Na pitanje koje je najvažnije pitanje s kojim se EU trenutačno suočava, najviše Hrvata, njih 48 posto, zaokružilo je imigraciju, zatim terorizam (32 posto), stanje javnih financija u državama članicama (19 posto).

Prosječno gledano, u 28 zemalja članica ispitanike također najviše brinu imigracije (40 posto) i terorizam (20 posto).

S druge strane, većina Hrvata (65 posto) smatra da je gospodarska situacija u EU posve dobra, 26 posto ih misli da je posve loša, a devet posto nije znalo odgovor.

Najviše pozitivnih odgovora na to pitanje zabilježeno je u Litvi (73 posto), Poljskoj i Austriji po 70 posto, Irskoj 67 posto. Najmanje pozitivnih odgovora zabilježeno je u Francuskoj (26 posto), Španjolskoj (36 posto), Italiji i Velikoj Britaniji (po 37 posto).

Hrvati su među onima koji većinom smatraju da je gospodarska kriza već dosegnula svoj vrhunac u pogledu učinka na tržište rada i da slijedi oporavak (njih 58 posto), dok ih 38 posto smatra da još nije prošao vrhunac krize i da najgore tek slijedi.

Najoptimističniji  po tom pitanju su Irci (76 posto), Danci i Nizozemci (po 70 posto), te Mađari sa 69 posto.

S druge strane, većina Francuza (67 posto) drži da kriza nije prošla i da ono najgore tek slijedi. Po pesimizmu Francuze slijede Estonci, Litavci, Britanci i Šveđani.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 39 posto Hrvata, pet postotnih bodova više nego u proljeće ove godine, neutralnu sliku ima njih 42 posto, pet postotnih bodova manje nego proljetos, a posve negativnu sliku ima 18 posto Hrvata.

Po prvi put većina Europljana misli da se njihov glas računa u Europskoj uniji (49 posto), četiri postotna boda više nego proljetos.

S druge strane 47 posto se ne slaže s tom tvrdnjom, što je ipak dosta manje u odnosu na proljetni Eurobarometar iz 2013.

Hrvati su među onima koji u većini smatraju da njihov glas ima težinu EU-u, njih 59 posto.

Politika proširenja i dalje je nepopularna u Europskoj uniji.

Za proširenje je 43 posto ispitanika u EU-u, a protiv 45 posto, dok je 12 posto odgovorilo da ne zna odgovor.

Rezultati po državama članicama kada je riječ o proširenju nisu objavljeni.