Iako bi sukladno obvezama koje je Hrvatska preuzela od EU, te Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, do srpnja ove godine trebao biti uspostavljen sustav primarnog izdvajanja otpada u svim jedinicama lokalne uprave, proces koji je započeo još uvijek je prespor, najviše zbog inertnih lokalnih uprava te administracije. Također, kad se i riješi pitanje odvajanja, najveći problem bit će premali kapacitet za obradu tog otpada, istaknuli su sudionici panela pod nazivom "Komunalni otpad – kako iskoristiti bačene milijarde?" održanog u sklopu konferencije "Gospodarenje otpadom/Waste expo 2014." u organizaciji Poslovnog dnevnika.

• 'Tržišna vrijednost neiskorištenih sirovina koje u 10 godina zakopamo u zemlju iznosi pet milijardi kuna'

Renato Šarc, znanstveni suradnik na Institutu za održivi menadžment i tehniku gospodarenja otpadom na austrijskom sveučilištu Leoben, u svojoj je uvodnoj prezentaciji istaknuo da Hrvatskoj treba i sortirnica, i spalionice te postrojenja za mehaničko biološku obradu otpada, kao i odlagalište za otpad koji ne predstavlja velik trošak.

"Moderne zemlje gospodarenje otpadom promatraju kao gospodarenje sirovinama i energijom, a kod nas Pitanje je koliki je trošak i tko zarađuje. Mi plaćamo komunalne službe da nam donesu kontejner i da ga isprazne kad ga napunimo, a ne pitamo se što dobivamo za tu cijenu. S tržišnom vrijednošću odvojenog papira mogli bismo smanjiti cijene građanima, ističe Šarc koji smatra da građane treba financijski motivirati na razdvajanje otpada na vrlo konkretan način, tako da oni koji izdvajaju plaćaju manje račune za komunalne usluge. Šarc pritom podsjeća na one koji iz mješovitog otpada vade plastičnu ambalažu, te time rade dvostruku korist, smanjuju cijenu odvajanja lokalnim jedinicama te vraćaju Fondu ambalažu koja je već plaćena. On upozorava da svaku kritiku ili pitanje građana treba shvatiti ozbiljno, te ih argumentirano uvjeriti da im gospodarenje otpadom može donijeti financijsku korist.

Saša Avirović iz tvrtke GKP Čakom, komunalnog poduzeća iz Čakovca koje se smatra hrvatskim pionirom u primarnoj selekciji komunalnog otpada, istaknuo je da nije problem odvojeno skupiti otpad, već činjenica da Hrvatska nema kapacitete odnosno pogone za njegovu obradu. Avirović pritom nije zagovornik regionalnih centara za obradu otpada, već zagovara lokalna postrojenja.

Frane Rogoznica, direktor Sektora razvoja i istraživanja C.I.O.S. Grupe istaknuo je da njegova tvrtka upravo ima velike ambicije za izgradnju mreže pogona za mehaničku i biološku obradu komunalnog otpada u suradnji s lokalnom upravom.

Rogoznica je predstavio pogon za obradu metalnog otpada u Sisku koji je pred dobivanjem uporabne dozvole, u kojem će se sukladno odredbama EU reciklirati 95 posto vozila.

Međimurski poduzetnik Đuro Horvat iz Tehnixa, tvrtke čija inovativna postrojenja za obradu komunalnog otpada osvajaju Europu, tvrdi da postoje svi preduvjeti za provedbu Zakona o održivom gospodarenju otpadom, kao i potreban novac koji se može osigurati iz Fondova EU.

"Moderne zemlje otpad doživljavaju kao ekonomski resurs, tamo privatne kompanije ulažu u pogone koji se isplate u samo tri godine rada. Imamo dobre projekte, novac i sve ostale uvjete da Hrvatsku oslobodimo deponija, i da na tome zaradimo i otvorimo nova radna mjesta. Ako je otpad biznis, idemo zasukati rukave i raditi", kaže Horvat.

Sanja Radović iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode također smatra da je Zakon dovoljno jasan da se i bez podzakonskih akata i pravilnika može početi provoditi, te ističe da nije cilj provoditi sankcije koje Zakon propisuje, već postići da većina lokalnih jedinica na vrijeme stigne ispuniti svoje zadaće.

Aleksandra Čilić iz Fonda za energetsku učinkovitost otkrila je da je od ukupno 301 registriranog odlagališta komunalnog otpada do sad sanirano njih 120, 44 odlagališta su u postupku sanacije, a 137 u fazi pripreme dokumentacije.

"Najviše problema bilo je u neriješenim imovinsko pravnim odnosima i ishođenju dozvola, a najviše ovisi o ažurnosti lokalnih uprava koje ili nemaju stručnog kadra ili nemaju novca. Fond je tu da im pomaže, pojasnila je Čilić podsjetivši da je cilj sanacija svih odlagališta do 2018. godine.