Hrvatska ekonomska sloboda se poboljšala za 0,4 boda i ukupna ocjena je označila poboljšanje Hrvatske s 83. na 78. mjesto u svjetskom poretku od 179 ocijenjenih zemalja u Indeksu ekonomske slobode za 2012. godinu. 

Hrvatska se nalazi u kategoriji “umjereno slobodnih ekonomija” i ostaje na istom mjestu u Europi – 35. mjestu od ukupno 43 zemalja  prema 19.-om, godišnjem Indeksu ekonomske slobode, kojeg objavljuju The Heritage Foundation i The Wall Street Journal. Adriatic institut za javnu politiku, hrvatski nezavisni think tank u partnerstvu s The Heritage Foundation objavio je nalaze Indeksa ekonomske slobode za 2013. i relevantne podatke za centralnu i jugoistočnu Europu.

Nataša Srdoč, predsjednica Adriatic instituta za javnu politiku je izjavila, “Prvi korak u ekonomskom napretku i boljitku hrvatskih građana je da Hrvatska uspostavi nezavisno pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu vlasničkih prava. Mi govorimo o istim represivnim ocjenama Hrvatske u Indeksu ekonomske slobode – vlasnička prava i vladavina prava, sloboda od korupcije, državne potrošnje i radne slobode čitavo desetljeće. Ulagači poštenih namjera zaobilaze Hrvatsku u širokom luku jer je očito da Hrvatska nema vladavinu prava, nezavisno pravosuđe i zaštitu vlasničkih prava koji su nephodni za tržišno gospodarstvo i ulaganja. Bez ulaganja nema novih radnih mjesta i hrvatska nezaposlenost može samo rasti.  Osiromašeni hrvatski građani su pokradeni, opterećeni porezima iznad svojih mogućnosti i ne vide budućnost u ovakvoj Hrvatskoj. Mladi opravdano napuštaju Hrvatsku. Kolaps gospodarstva i mirovinskog sustava je neizbježan. Zbog upetljanosti vrha hrvatske političke vlasti vodećih stranaka u političkoj korupciji od 1991. godine, hrvatski građani su danas lišeni povoljnog ekonomskog okruženja u kojemu bi mogli uspješno raditi i živjeti. Da li je netko od hrvatskih političara potaknuo pitanje povratka $15 milijardi nezakonitih trasfera iznesenih iz Hrvatske kroz korupciju, kriminal i poreznu evaziju u periodu 2001-2010?  Hrvatskim građanima hitno trebaju strani suci i tužitelji posjetitelji koji će u kratkom roku i bez političkog pritiska postaviti temelje vladavine prava, nezavisnog pravosuđa, zaštite vlasničkog prava i uspješnu borbu protiv korupcije s oduzimanjem nezakonito stečene imovine. Istovremeno će se otvoriti mogućnosti za izvanredni ekonomski napredak Hrvatske i njenih građana.”

Joel Anand Samy, član upravnog odbora Adriatic instituta za javnu politiku i stariji savjetnik Heritage fondacije izjavio je, “Hrvatski političari su izbjegli provesti ključne reforme koje mogu stvoriti nova radna mjesta i povećati ekonomski rast. Gospodin Leszek Balcerowicz, principijelni reformator koji je spasio poljsku ekonomiju, nedavno je izjavio u Wall Street Journalu da su Bugarska, Estonija, Latvija i Litva prošle kroz kreditni rast i pad nakon 2009. godine. Njihove su ekonomije dosegle dno, samo Latvija je pala za 20% te godine. Bez europskih bailout sredstava, ove vlade su bile prisiljene usvojiti oštrije mjere od Grčke. Javna potrošnja je značajno smanjena, uključivši državne plaće. Prilagodba je bila bolna ali oporavak je došao 2010. godine. Hrvatska može slijediti primjer Poljske i baltičkih zemalja poput Estonije u poboljšanju ekonosmke slobode – smanjenje poreza za građane i provođenje reformi tržišta rada. Sindikati zajedno s državnim službenicima i velika poduzeća favorizirana od strane države su blokirali reforme. Ova prepreka treba biti uklonjena. Hrvatska vlada ne može više odgađati reforme, njezinim građanima i poreznim obveznicima je dosta. Oni zahtjevaju promjene.”

Ocjena ekonomske slobode u Hrvatskoj je 61,3, što je čini 78. slobodnom ekonomijom svijeta u Indeksu za 2013. godinu. Njezina ukupna ocjena je za 0,4 boda viša od prošlogodišnje. Poboljšanja u upravljanju državnom potrošnjom i slobodi ulaganja su značajnu umanjena pogoršanjem u radnoj slobodi, fiskalnoj slobodi i slobodi od korupcije. Hrvatska nastavlja zaostajati za ekonomijama u regiji, a njezina ukupna ocjena ostaje ispod regionalnog prosjeka.

U nedostatku djelotvornog zakonskog okvira, osnove za dugoročni ekonomski razvoj u Hrvatsko ostaju slabe. Sistemska korupcija nastavlja nagrizati javno povjerenje i pouzdanje u vladu. Država održava široko prisustvo u mnogim ekonomskim sektorima kroz tvrtke u državnom vlasništvu.

Prijašnje strukturne reforme su obuhvatile privatizaciju bankarskog sektora, primjenu konkurentnog poreza na dobit poduzeća i modernizaciju regulatornog okruženja. Međutim, dublje institucionalne reforme u područjima poput upravljanja javnim financijama i tržištu rada su kritično neophodne, stoji u priopćenju u povodu objave Indeksa. Nekoliko koraka je poduzeto kako bi se smanjila ili kontrolirala državna potrošnja, ali nedjelotvorni i prenapuhani javni sektor ozbiljno narušava dinamičnost privatnog sektora što povrijeđuje hrvatsku opću konkurentnost, navodi se među ostalim u priopćenju.