Predsjednik Republike otvorio je vjetroelektranu ST1-2 Kamensko 20 MW, trafostanicu Voštane TS 20/110 kV s priključnim dalekovodom 2×110 kV na području Grada Trilja u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Na istu trafostanicu spojena je i Vjetroelektrana ST1-1 Voštane 20 MW koja je uspješno prošla tehnički pregled te se također očekuje skoro puštanje u rad.

„Ponosni smo što smo uspjeli dovršiti ove vrlo zahtjevene projekte obnovljivih izvora energije i uspješno pustiti u rad Vjetroelektranu ST1-2 Kamensko, a očekujemo i vrlo skoro puštanje u rad i Vjetroelektranu ST1-1 Voštane. Ukupni investicijski troškovi su 483.750.000,00 kuna ili 64.506 milijuna eura bez PDV-a, od čega je 25% financirano vlastitim kapitalom a 75% putem poslovne banke.

Cjeloviti razvoj lokacije, projektiranje, finanacijska i pravna dokumentacija je isključivo rad i znanje domaćih stručnjaka (APZ, Dalekovod, Porzana, Fractal, Hidroplan, Eling Projekt, Enconet, CJB, Geocroatia, Promjer, Geo Croatia..)

Zahvalni smo na suradnji svima koji su sudjelovali u izgradnji, te pripremama za puštanje u rad i puštanju u rad vjetroelektrana (Dalekovod, HIS, Mentor, Inero, Elka, Končar, Itel, ABB Zagreb, Elektrocentar Petek, Siemens Zagreb, Zagrebtrans, Hrvatska Elektroprivreda, Hrvatske Šume, Hrvatske Ceste). Posebno nam je zadovljstvo što ove vjetroelektrane uspješno doprinose naporima Hrvatske i EU za povećanjem korištenja obnovljivih izvora energije. Grad Trilj će na godišnjoj razini prihodovati oko 1.140.000 kn iz propisane naknade lokalnoj zajednici“ izjavio je Iljko Ćurić, direktor Oštre stine d.o.o.

Vjetrovne prilike i energetski prinos vjetroelektrane na određenom mjestu usko su povezani s geografskim obilježjima terena, kao što su orografija područja oko vjetroagregata, planinsko područje Kamešnice, blizina Jadrnskog mora kao i vegetacija i građevinski uvjeti tla.

Lokacije vjetroelektrana ST1-2 Kamensko i ST1-1 Voštane su na području Grada Trilja, istočno od grada, blizu granice s Bosnom i Hercegovinom. Vjetroagregati ST1-1 Voštane protežu se po obroncima Ravna Strana u smjeru sjever-jug od brda Križ (1133 m) i uz brdo Vitrenjača (911 m). Vjetroagregati ST1-2 Kamensko raspoređeni su jugozapadno od Voštana na brdu Jelinak, a vjetroagregati se protežu u smjeru zapad-istok od brda Jelinak (774 m) do Plazibatove pećine (905 m).

Lokacija je izabrana temeljem sljedećih kriterija:

• učestalosti i intenziteta povoljnih vjetrova;
• mala gustoće naseljenosti;
• odsutnosti većih površina pod šumskom vegetacijom;
• blizine protupožarnih prosjeka i prijenosne električne mreže;
• odsustva odgovarajućih režima zaštite (prirodne ili kulturne baštine);
• zdravstveno prihvatljiv nivo buke u zaseocima/stambenim naseljima u blizini predmetne vjetroelektrane;
• lokacija je predviđena u prostornom planu županije/općine, grada kao mogući prostor za izgradnju vjetroelektrana.

Sukladno studijama vjetra izrađenim od strane Državnog hidrometeorološkog zavoda očekuje se godišnja proizvodnja obje vjetroelektrane zajedno od oko 114 GWh električne energije. Na osnovu procijenjene proizvodnje očekuje se da će investitor u prvoj punoj godini komercijalnog pogona (2014. godina) prihodovati oko 89.500.000,00 kn. Republika Hrvatska će na osnovu poreza prihodovati oko 22.400.000 kn, te dodatnih oko 1.350.000 kn na ime naknade za služnost zemljišta. Grad Trilj će na godišnjoj razini prihodovati oko 1.140.000 kn iz propisane naknade lokalnoj zajednici.

Ako se uzme da je prosječna potrošnja kućanstva u Republici Hrvatskoj 3.000 kWh, vjetroelektrane ST1-1 Voštane i VE ST1-2 Kamensko će na godišnjoj razini proizvoditi dovoljno energije za napajanje oko 38.000 kućanstava, što predstavlja oko 25% ukupnog broja kućanstava u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Uz poštivanje i primjenu mjera i programa praćenja stanja okoliša propisanih izdanim Rješenjem MZOIP-a ne očekuje se značajan negativni utjecaj ovog projekta na sastavnice okoliša. Svojim radom vjetroelektrane će smanjiti ispuštanje štetnih, opasnih tvari koje bi svojim radom ispustile termoelektrane na lignit kako bi proizvele istu količinu energije. Procjena uštede na emisijama nepoželjnih tvari na godišnjoj razini je oko 109.000.000 kg CO2, 6.000.000 kg pepela i šljake, 2.700.000 kg otpadne vode, 715.000 kg SO2, 500.000 kg NOX, 700.000 kg teških metala te 218.000.000 kWh otpadne topline.

Sistematskim optimiranjem cjelog lanca pretvorbe enrgije, tehnološka rješenja su odabrana prema vladajućem europskom kriteriju iznimno visoke pouzdanosti najboljih raspoloživih tehnologija. Elementi i izgrdnja prijenosa električne energije su najbolje što može izgraditi hrvatska industrija a sami vjetroagregati su i globalno prestižno rješenje.

Vjetroagregat Siemens SWT-3.0-101 ima rotor promjera 101 m s tri lopatice. Vjetroagregat je opremljen sustavom za aktivno zakretanje lopatica (pitch system) koji ima mogućnost zakretanja lopatica za 80⁰, a upravljan je mikroprocesorskim upravljačkim uređajem koji osigurava optimalno prilagođavanje kuta zakreta lopatica u odnosu na brzinu vjetra. Osim toga opremljen je i aktivnim sustavom za zakretanje gondole vjetroagregata (yaw system). Kombinacijom navedenih načina regulacije osigurava se kontrola brzine vrtnje rotora i optimalna proizvodnja električne energije u svim uvjetima brzine vjetra kao i mehanička zaštita lopatica rotora u uvjetima vrlo jakih vjetrova (>25 m/s).

Gondola vjetroagregata se montira na čelični cijevni toranj tj. stup vjetroagregata. Visina stupa do gondole iznosi 80 m. Zakretanje gondole vjetroagregata osigurava prstenasti ležaj. Ležaj pokreće deset elektromotornih uređaja koji pomažu stabilizaciju odabrane pozicije gondole.

Temelji stupova vjetroagregata su osmerokutnog oblika s uzdignutim postamentom za stup vjetroagregata, dimenzija postamenta su 6,2 × 6,2 m uzdignutim za 50 cm, sve unutar površine servisne zone 20×20 m.

Lopatice vjetroagregata dugačke su 49 m. Proizvedene su od epoxy materijala ojačanog staklenim vlaknima. Posebnim procesom lopatice su izlivene u jednom komadu zbog čega nema slabih točaka na spojevima gdje se dijelovi vjetroagregata lijepe čime se omogućava bolja zaštita od munja i otpornost na naprezanja. Aerodinamični dizajn predstavlja najnovije tehnološko dostignuće vjetroagregatske tehnologije, a strukturni dizajn izrađen je uz sigurnosne faktore koji su veći od zahtjeva industrije i investitora. Zakretanje lopatica (''pitch'' regulacija) koristi se za optimiziranje i regulaciju izlazne snage u radnom području. Lopatice su s posebnom pažnjom izrađene na način da minimiziraju opterećenje vjetra tijekom mirovanja pri ekstremnim brzinama vjetra.

Vjetroagregat se pokreće samostalno automatski pri prosječnoj brzini vjetra od otprilike 3 do 5 m/s. Tijekom pogona ispod nazivne snage generatora, kut zakreta lopatica vjetroagregata i brzina rotora stalno se podešavaju za optimiranje aerodinamične učinkovitosti. Nazivnu snagu generator proizvodi pri otprilike 13 do 14 m/s te se pri višim brzinama vjetra, snaga regulira na nazivnu snagu. Konstantnost proizvodnje snage i regulacija pri različitim brzinama vrtnje smanjuje dinamičko opterećenje na konstrukciju vjetroagregata kao i na elektroenergetsku mrežu.

Ukoliko prosječna brzina vjetra premaši graničnu brzinu od 25 m/s, vjetroagregat se isključuje iz pogona okretanjem lopatica u smjer okomit na smjer vjetra. Kad se brzina vjetra spusti ispod brzine za ponovno pokretanje (restartna brzina), sigurnosni sustav automatski ponovno uključuje vjetroagregat.

Vjetroagregat je opremljen sinkronim generatorom s permanentnim magnetima koji je direktno povezan na sporohodnu osovinu generatora. Generator je hlađen iznutra izmjenjivačem topline zrak – zrak. Statorski namot generatora konstruiran je za visoku učinkovitost pri djelomičnim opterećenjima, a generator je priključen preko pretvaračkog uređaja "NetConverter®" na srednjenaponski blok transformator 0,69/20kV. Srednjenaponski blok transformator 0,69/20 kV se nalazi u podnožju stupa vjetroagregata. Ovaj sustav omogućava pogon vjetroagregata pri promjenjivim brzinama vrtnje, kao i maksimalnu fleksibilnost odaziva generatora na regulaciju napona i frekvencije. Sustav zadovoljava sve zahtjeve mrežnih pravila većine elektroprivrednih poduzeća u svijetu.

"Ponosni smo što kao hrvatska tvrtka nastavljamo suradnju s istim partnerima na četvrtom projektu izgradnje domaće vjetroelektrane u Hrvatskoj te što kao dokazani partner s međunarodnim iskustvom u iskorištavanju obnovljivih izvora energije možemo ponuditi svoje znanje i stručnost. Siemens na globalnoj razini ulaže velika sredstva za daljnji razvoj novih tehnologija u ovom području, a mi ćemo osigurati da te tehnologije budu dostupne i u Hrvatskoj." izjavio je predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska Mladen Fogec.

U nacionalnoj kao i u europskoj elektroenergetici iznimno je važno priskrbiti dovoljan udjel čiste i obnovljive energije u kontinuiranoj optimizaciji portfelja proizvođača električne energije. Kompromis troškova proizvodnje električne energije i održivog razvoja klimatskih promjena uz civilizacijsko dostignuće sigurne opskrbe traže reguliranje gospodarskih aktivnosti na posve nov način i za što nemamo iskustvom provjerenih procedura. Dramatične i vrlo brze promjene u svjetskoj energetici ne dopuštaju odgađanje i čekanje na stalnu političku dopusnicu za akcije. Promišljena provedba dogovorenih europskih ciljeva je uvjet za opstanak proizvođača električne energije na hrvatskom i europskom tržištu.

Pouzdan izračun opravdanih cijena električne energije za krajnjeg kupca je iznimno složen. Potreban je opći politički dogovor oko troškova društvene zajednice povezanih s proizvodnjom električne energije (vanjski trošak) isto tako je potrebno razmotriti razne oblike povijesnih državnih poticaja za sve konvencionalne tehnologije. Neke ozbiljne studije za njemački elektroenergetski sustav pokazuju kako su vanjski troškovi i državni poticaji oko 100€/MWh, a za što bi trebalo povećati sadašnju cjenu kućanstva od 260€/MWh na oko 360€/MWh.

Na otvorenom europskom tržištu električne energije tekuće cjene su oko 40€/MWh, a moderne elektrane na fosilna goriva imaju značajno veće troškove. To uvjetuje brojne odgode izgradnje kao i konzerviranje tek izgrađenih postrojenja. Obnovljivi izvori energije a posebno vjetroelektrane su u razumno postavljenom regulatornom okviru pouzdan i konkurentan izvor električne energije. Tu činjenicu neće bitno promjeniti niti vrlo poželjna nekonvencionalna proizvodnja plina i nafte prema impresivnom američkom iskustvu.

EU Komisija predviđa značajna ulaganja u obnovljive izvore do 2020.g. – od ukupno predviđenih oko 500 milijardi eura ulaganja u proizvodne kapacitete za električnu energiju, oko 310-370 milijardi eura trebali bi se uložiti u obnovljive izvore energije.

Obzirom na tri osnovna cilja EU povezano uz energetiku, a to su održivost, sigurnost opskrbe i konkurentnost, EU Komisija je odredila scenarij za postizanje tih ciljeva koji uključuje pametnu infrastrukturu, konkurentna tržišta, energetsku efikasnost, raznoliku opskrbu i obnovljive izvore energije. Obnovljivi izvori energije (domaći obnovljivi izvori!) predstavljaju jedan od temelja europske energetske politike.

EU energetski sektor je u 2012.g. izgradio vjetroelektrane kapaciteta 11.600 MW, a čime je ukupno instalirani kapacitet iz vjetra porastao na 105.600 MW. Energija iz vjetra predstavljala je 26% od svih novo izgrađenih kapaciteta u EU u 2012.g., investicije veličine od oko 15 milijardi eura. Na kraju 2012.g. energija iz vjetra predstavljala je 7% europske potražnje za električnom energijom, a što je povećanje u odnosu na kraj 2011.g. kada je to bilo 6.3%. Cilj EU je udjel od 20% iz (svih) obnovljivih izvora do 2020.g.

Sukladno podacima Europske udruge za energiju iz vjetra (EWEA), izgradnja vjetroelektrana rasla je u posljednjih 12 godina (od 2000.g. kada je bilo izgrađeno 3.200 MW do 11.900 MW u 2012.g.) prosječnom stopom rasta od preko 11.6%. Rast u 2012.g. bio je 12.6%. Njemačka je i dalje EU članica s najviše izgrađenih kapaciteta (31.307 MW na kraju 2012.), a slijede Španjolska (22.796 MW), Ujedinjeno kraljevstvo (8.445 MW) i Italija (8.144 MW). Zemlja s najvećim udjelom energije iz vjetra u ukupnoj potrošnji električne energije je Danska (27% na kraju 2012.g.), a slijede Portugal (17%), Španjolska (16%), Irska (13%) i Njemačka (11%).

U Hrvatskoj je na kraju 2012.g. bilo u radu 141,25 MW vjetroelektrana. Prosječna satna proizvodnja je 37,4 MW, maksimalna satna proizvodnja je bila 135,1 MW i ostvarena je 8. prosinca u 2. satu. U prosincu 2012. je proizvedeno 48.183 MWh, a u razdoblju sječanj-prosinac 328.607 MWh. S ovom proizvodnjom podmireno je 7,01 dan prosječne dnevne potrošnje od 46.831 MWh u RH a što je udjel od 1,9% ukupne godišnje potrošnje. Maksimalno satno pokrivanje je bilo 8,5 %, dana 26. prosinca u 5. satu. U 2013.g. izgrađeno je novih 104 MW. Vjetra uvijek ima i uvijek će ga biti.

EU Komisija predviđa da će do 2020.g. rasti udjel energije proizvedene iz obnovljivih izvora u svim državama članicama EU.

Sukladno Nacionalnim planovima djelovanja u poglednu obnovljivih izvora energije (National Renewable Energy Plans – NREAP), a koje su države članice EU bile dužne izraditi sukladno Direktivi 2009/28/EC o promociji korištenja energije iz obnovljivih izvora, do 2020.g. ukupno bi trebalo biti instalirano 213 GW u EU 27. Prema EWEA-i (Europskoj udruzi za za energiju iz vjetra) to je premalo jer bi za postizanje EU ciljeva trebalo biti instalirano 230 GW vjetroelektrana u 2020.g. Očekuje se vidjeti doprinos Hrvatske kao 28. članice.