Zagrebački velesajam iduće godine slavi 110. godišnjicu postojanja, no zadnje vrijeme je ova, nekad gotovo pa mitska gospodarska institucija u jugoistočnoj Europi polako počela gubiti utjecaj i kompas u kojem smjeru ići dalje.

Šira javnost je na Velesajam dolazila zadnjih godina samo na, više prodajni nego izložbeni, sajam knjiga Interliber, a od prije dvije godine je opet zaživjela i najatraktivnija sajamska izložba Autoshow. Stoga su u toj tvrtki, koja od ove godine više nije dio Zagrebačkog holdinga, ovih dana predstavili model restrukturiranja koji bi im trebao osigurati bolju budućnost. 

Rast prihoda
U tvrtki kojoj je na čelu Dina Tomšić, transformacijskom strategijom društva, usmjerenom na promjenu poslovnog modela, redizajn prostora te intenziviranjem osnovne sajamske djelatnosti, Zagrebački velesajam se repozicionirao već u 2016. u komunikacijsku platformu koja organizacijom sajmova i događanja promiče i umrežava gospodarstvo Zagreba i Hrvatske s europskim i vaneuropskim okruženjem.

"Jedna od vidljivih promjena je povećanje broja događanja na Zagrebačkom velesajmu kojih je na godišnjoj razini više od 200. Napori koji se ulažu u osnovnu, sajamsku djelatnost vidljivi su i po rastu naturalnih i financijskih pokazatelja od 10% u prvoj polovici 2018. godine, u kojoj su uspješno završili svih pet sajamskih termina i jedanaest sajamskih priredbi: Nautika, Hotel&Gastroteh, Festival maslina, Dani ljepote&fitnessa, Zagreb Auto Show, Biam, Zavarivanje, SiFC, Obrtnički sajam, Pravo doba i Dentex", kažu u ZV-u.

Dodaju da je proaktivnim i promišljenim djelovanjem u recentnije vrijeme, Zagrebački velesajam postao poželjno mjesto poslovnih susreta i dinamična poslovna, medijska i sportska platforma. "Uz organizaciju sajamskih događanja održavaju se brojna poslovna događanja kao i zabavni sadržaji, a dio paviljona je prenamijenjen u sportsku zonu u kojoj su zastupljeni nogomet, atletika, košarka, boks, padel, badminton i mnogi drugi sadržaji", kažu na Velesajmu.  

Očekuju kongresni centar
Kako je prostor ZV-a danas postao prevelik za velesajamske potrebe, a radi se o vrlo vrijednom i velikom urbaniziranom zemljištu, otvorena je rasprava na temu "Razvoj područja Zagrebačkog velesajma: jučer – danas – sutra" kojoj je bio za cilj razgovor o daljnjem razvoju i transformaciji područja Zagrebačkog velesajma. Tako je predloženo da istočni dio ZV-a dobije nove, polivalentne i tehnološki opremljene paviljone i dugo očekivani kongresni centar. Ostala područja bi se prenamijenila za druge sadržaje, a cijeli prostor bio bi namijenjen i otvoren za građane.

Zadnjih dana je posebno aktualna tema postala izgradnja nacionalnog stadiona – Plavog vulkana na Kajzerici, a kao jedna od najizvjesnijih lokacija se upravo spominje prostor Zagrebačkog velesajma. Taj stadion bi, prema zadnjoj verziji, mogao biti izgrađen za tri godine, trebao bi primati 30-35 tisuća ljudi i koštati najmanje 120 milijuna eura.