Krediti banaka sektoru stanovništva sa svibanjskim su povećanjem za nešto više od milijardu kuna blago ubrzali i godišnji rast stanja kredita, na 6,3 posto.

Iako gotovinski nenamjenski, za koje je HNB još početkom godine bankama nametnuo strože procedure odobravanja, pritom i dalje bilježe dvoznamenkastu stopu (11,8%), recentni kreditni rast u cjelini ne prate povećani rizici, zaključuje se najnovijem pregledu HNB-ova skeniranja sistemskih rizika.

"U sektoru kućanstava u 2019. je nastavljeno poboljšavanje kamatne i valutne strukture duga, zbog smanjenja udjela kredita s promjenjivom kamatnom stopom i onih vezanih uz stranu valutu, a unatoč blagom rastu duga, omjer duga i raspoloživog dohotka stanovništva na najnižoj je razini od izbijanja krize 2008." stoji u toj publikaciji. 

Ipak, kako bi se ocijenilo pridržavaju li se kreditne institucije danih preporuka, HNB kaže kako će zatražiti od banaka dostavljanje svih relevantnih informacija o kreditima potrošačima. Preporučio im je i da uspostave jedinstvenu evidenciju o svim nestambenim kreditima s podacima o korisniku kredita, kreditu te vrsti i vrijednosti zaloga, kao i evidenciju o različitim omjerima zaduženosti i tereta otplate duga u odnosu na dohodak korisnika kredita.

Za postroženje HNB se odlučio dijelom zato što su oni bili prepoznati i kao zamjena za u međuvremenu  povećana ograničenja za stambene kredite, pa je HNB zimus naložio da se za "gotovince" na rok dulji od pet godina uvjeti odobravanja izjednače s onima za stambene u smislu ograničenja tereta otplate duga u odnosu na dohodak korisnika kredita.

Tu je pak naša regulativa među najstrožima u EU. Najviši dopušteni omjer mjesečnih otplata i dohotka za odobravanje stambenih kredita za dužnike s ispodprosječnom neto plaćom de facto su ograničeni na 25% njihove neto plaće.

U usporedbi s drugim zemljama EU-a implicitno ograničenje omjera tereta otplate za dohodovno slabije dužnike nu Hrvatsku svrstava među zemlje s restriktivnijim ograničenjem, konstatira HNB.

Primjera radi, najviši dopušteni omjer u zemljama EU koje su uvele mjere usmjerene na potrošače i ograničile on se kreće između 40 i 50 posto, a u nekim zemljama dopušteno je i odstupanje za neke kategorije dužnika i kredita.

U Sloveniji je riječ o 50% do 1700 eura dohotka, a 67% za dio dohotka povrh te razine. U Rumunjskoj su limiti između 20 i 40%. Portugal npr. ima ograničenje od 50%, ali do 20 posto novoodobrenih kredita može ga prekoračiti. U Poljskoj je raspon 40 do 50%, ovisno o dohotku, a Mađari kod ograničenja imaju više varijabli, a gornja točka je na 60 posto dohotka.