S obzirom na oglase na društvenim mrežama u kojima u Zagrebu i Rijeci traže radnike te građevinska zemljišta i komercijalne nekretnine s parkingom u gradovima s više od 10.000 stanovnika, pitanje je dana kad će hrvatsko tržište postati bogatije za još jedan veliki međunarodni trgovački lanac – Eurospin.

Kako piše Večernji list, riječ je, naime, o klasičnom talijanskom diskonteru s više od 1000 prodavaonica u Italiji i 80-ak u Sloveniji, s oko 7000 radnika, rekordnih 4,7 milijardi eura prihoda i 184 milijuna eura dobiti u 2017. To je daleko od vodećih 10 igrača u Europi, među kojima prednjači Schwarz grupa s Lidlom i Kauflandom u portfelju. 

No na kompetitivnom hrvatskom tržištu, na kojemu je 10 najvećih lani ostvarilo 38,7% ukupnih prihoda u maloprodaji i drži više od 80% tržišnog udjela, Eurospinov koncept „harddiskontera“ poput PennyMarketa, Aldija ili Hoffera, nekima će sigurno pomrsiti računicu. Specijaliziran za diskontnu prodaju prehrambenih proizvoda i svakodnevnu kupnju, Eurospin se od ostalih takmaca u Europi razlikuje po tome da prodaje isključivo svoje robne marke. U njegovim trgovinama nema klasičnih brendova koji se nalaze u ostalim trgovačkim lancima, već samo oni koje je njegov tim plasirao putem mreže odabranih partnera.

Prilagođavaju okuse

Na stranicama tog trgovca stoji kako su ga 1993. osnovala četiri partnera s dugogodišnjim iskustvom u maloprodaji kao talijanski odgovor na rastuću potrebu za uštedama potrošača. Kompanija je prilagodila format diskont trgovine proizvodima u skladu s okusima i tradicijom pojedinačnih tržišta, kako to danas dijelom radi i Lidl, a ta se formula, kako sami tvrde, brzo pokazala pobjedničkom, prvo u Italiji, a potom i u susjednoj Sloveniji.

Već 2000. prvi su u Italiji u tom segmentu po broju prodajnih mjesta, prometu i broju kupaca, a sada žele postati najznačajniji i u ostatku Europe. Više od 1000 trgovina do 2015. grupaciji sa 6 povezanih društava omogućilo je da se lakše bavi, ne samo najnaseljenijim područjima na tržištima na kojima posluje, nego i malim općinama ili ruralnim područjima gdje je obično ponuda siromašnija. A zna li se kako u nas Grad Zagreb i svega šest županija ostvaruju čak dvije trećine ukupnog prometa u hrvatskoj maloprodaji od oko 38 mlrd. kn, Eurospin bi, dobije li zamah u Hrvatskoj, mogao postati najveća prijetnja manjim domaćim trgovcima u malim sredinama. Iz tvrtke ističu kako su već 2016. brojili 10 milijuna kupaca, a svoj koncept „pametne kupnje” namjeravaju širiti u svim europskim zemljama koje pokazuju visoki potencijal rasta.

Konzultant za trgovinu, interim menadžer i član upravnog odbora kutinske Lonie, Drago Munjiza kaže kako je situaciju s Eurospinom najlakše objasniti na primjeru slovenskog tržišta koje je iste veličine kao i hrvatsko, ali s dvostruko manje potrošača.

Mercator, Tuš i Leclerc padaju ili stagniraju kao i ukupno tržište, tri diskontera – Hofer (Aldi), Lidl i Eurospin rastu od 3 do 5%, Spar oko 3%, a domaći trgovac iz Štajerske Jager u rangu naše Lonie ili KTC-a 10%. Eurospin s 82 trgovine ostvaruje godišnji prihod od oko 120 milijuna eura, a kako je u Sloveniju ušao u join-ventureu s lokalnom Erom, za očekivati je da će i u Hrvatskoj lokacije tražiti uz lokalnu pomoć, kako je to činio i Kaufland – smatra Munjiza.

Nedavno je na našem tržištu gotovo osvanuo njemački Hofer, najavljujući otvorenja u zapadnom dijelu Zagreba i okolici, čak je i regrutirao radnike, a onda se bez objašnjenja povukao. No zato se opet govori o Tescu, najvećem trgovačkom lancu u Velikoj Britaniji, 4. u Europi i među pet najvećih u svijetu, koji je u 2016. ostvario 72,4 mlrd. dolara ukupnih prihoda i već gotovo dva desetljeća čeka pravu priliku u Hrvatskoj. Još od 2000. godine o ulasku na naše tržište razgovara s Agrokorom, ali je prije dvije godine u Konzumu u Radničkoj ulici u Zagrebu otvoren tek Tescov high-street brend F&F, globalno prisutna linija odjeće za žene, muškarce i djecu. Stručnjaci tvrde kako Tescu naša regija nije strana. Već ima trgovine u Mađarskoj, Slovačkoj, Poljskoj i Češkoj, a za razliku od Eurospina, na strana tržišta ulazi akvizicijama, odnosno kupnjom postojećih trgovačkih lanaca. U Češkoj je kupio trgovine američkog Kmart-a, u Mađarskoj lanac S-Market, u Južnoj Koreji E-Land, u Kini Hymall, a s obzirom na prilike u Agrokoru, čini se da nikad bliže nije bio Konzumu koji je u zadnje dvije godine izgubio oko 4 mlrd. kn prihoda.

Cijeli članak pročitajte ovdje.