Tržišna vrijednost neiskorištenih sirovina koje u 10 godina zakopamo u zemlju iznosi pet milijardi kuna, što jasno upućuje na to da učinkovito gospodarenje otpadom predstavlja ogroman potencijal za razvoj i gospodarski rast Hrvatske, poručio je Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode otvarajući konferenciju "Gospodarenje otpadom" održanu u srijedu u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Zmajlović je otkrio da je u 2013. godini na odlagalištima završilo čak 1,7 milijuna tona otpada, a uvođenjem sustava gospodarenja otpadom te primjenom direktiva EU vezanih za otpad ta bi količina do 2017. mogla biti umanjena na 800.000 tona, a količina recikliranog otpada do 2020. bi se povećala na 50 posto. Iako bi sukladno obvezama koje je Hrvatska preuzela od EU, te Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, do srpnja ove godine trebao biti uspostavljen sustav primarnog izdvajanja otpada u svim jedinicama lokalne uprave, proces još uvijek je prespor, najviše zbog inertnih lokalnih uprava te administracije. I riješi pitanje odvajanja, najveći problem bit će premali kapacitet za obradu tog otpada, istaknuli su sudionici panela "Komunalni otpad – kako iskoristiti bačene milijarde?" održanog u sklopu konferencije.

Renato Šarc, znanstveni suradnik na Institutu za održivi menadžment i tehniku gospodarenja otpadom na austrijskom sveučilištu Leoben, u uvodnoj je prezentaciji istaknuo da Hrvatskoj treba i sortirnica, i spalionice te postrojenja za mehaničko biološku obradu otpada, kao i odlagalište za otpad koji ne predstavlja velik trošak.  "Moderne zemlje gospodarenje otpadom promatraju kao gospodarenje sirovinama i energijom, a kod nas  je pitanje: koliki je trošak i tko zarađuje. Mi plaćamo komunalne službe da nam donesu kontejner i da ga isprazne, a ne pitamo se što dobivamo za tu cijenu. S tržišnom vrijednošću odvojenog papira mogli bismo smanjiti cijene građanima, ističe Šarc koji smatra da građane treba financijski motivirati na razdvajanje otpada na konkretan način – oni koji izdvajaju plaćaju manje račune za komunalne usluge. Šarc podsjeća na one koji iz mješovitog otpada vade plastičnu ambalažu, te rade dvostruku korist: smanjuju cijenu odvajanja lokalnim jedinicama te vraćaju Fondu ambalažu koja je već plaćena. Šarc upozorava da građane treba sargumentirano uvjeriti da im gospodarenje otpadom može donijeti financijsku korist.

Obrada otpada
Saša Avirović iz tvrtke GKP Čakom, komunalnog poduzeća iz Čakovca koje se smatra hrvatskim pionirom u primarnoj selekciji komunalnog otpada, istaknuo je da nije problem odvojeno skupiti otpad, več činjenica da Hrvatska nema pogone za njegovu obradu. Avirović pritom nije zagovornik regionalnih centara za obradu otpada, već lokalnih postrojenja.Frane Rogoznica, direktor Sektora razvoja i istraživanja C.I.O.S. Grupe istaknuo je da njegova tvrtka upravo ima velike ambicije za izgradnju mreže pogona za mehaničku i biološku obradu komunalnog otpada u suradnji s lokalnom upravom. Rogoznica je predstavio pogon za obradu metalnog otpada u Sisku koji je pred dobivanjem uporabne dozvole, u kojem će se sukladno odredbama EU reciklirati 95 posto vozila.

Međimurski poduzetnik Đuro Horvat iz Tehnixa, tvrtke čija inovativna postrojenja za obradu komunalnog otpada osvajaju Europu, tvrdi da postoje svi preduvjeti za provedbu Zakona o održivom gospodarenju otpadom, kao i potreban novac koji se može osigurati iz Fondova EU."Moderne zemlje otpad doživljavaju kao ekonomski resurs – tamo privatne kompanije ulažu u pogone koji se isplate u samo tri godine rada. Imamo dobre projekte, novac i sve uvjete da Hrvatsku oslobodimo deponija, i da na tome zaradimo i otvorimo nova radna mjesta. Ako je otpad biznis, idemo zasukati rukave i raditi", kaže Horvat.  Sanja Radović iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode također smatra da je Zakon dovoljno jasan da se i bez podzakonskih akata i pravilnika može početi provoditi. Ističe da nije cilj provoditi sankcije koje Zakon propisuje, već postići da većina lokalnih jedinica na vrijeme ispuni svoje zadaće.

Aleksandra Čilić iz Fonda za energetsku učinkovitost otkrila je da je od ukupno 301 registriranog  odlagališta komunalnog otpada do sad sanirano njih 120, dok su 44 odlagališta u postupku sanacije, a 137 u fazi pripreme dokumentacije. Najviše problema bilo je u nerješenjim imovinsko pravnim odnosima i ishođenju dozvola, a najviše ovisi o ažurnosti lokalnih uprava koje ili nemaju stručnog kadra ili nemaju novca. Fond je tu da im pomaže, kazala je Čilić podsjetivši da je cilj sanacija svih odlagališta do 2018. godine. "Da bi bili konkurentni trebamo imati jednu spalionicu smeća u Zagrebu", zaključio je Mladen Jozinović, direktor Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Sjeverozapadne Hrvatske Pišornica na panelu "Spaliti, obraditi ili kompostirati – ekološke tehnologije razdora" . S njim se složila i Marija Novosel voditeljica tehničkog odjela ZGOS-a, naglasivši da to govori u svoje osobno ime. Spalionica bi trebala biti samo dio tehnološke strategije, budući da su se sudionici složili da bio Hrvatska trebala imati uključene sve tehnologije u tretiranju otpada. 

Sukob županija i gradova
"Svaka tehnologija ima svoje prednosti i mane i ne treba biti isključiv", kazao je Frane Rogoznica, direktor Sektora razvoja i istraživanja C.I.O.S. Grupe dodajući da je da je prilikom projekata tretiranja otpada problem česti sukob županija i gradova koji lopticu odgovornosti u donošenju prostornih planova prebacuju jedni na druge. Zlatko Canjuga, direktor Hamburger Recyclinga kazao je da će pritisak iz EU da Hrvatska promjeni način tretiranja otpada rasti, ali i da banke još uvijek ne znaju kako i koliko investirati u recikliranje. Iako je gradnja Centara za gospodarenje otpadom dobra šansa za domaću industriju, Rogoznica je kazao da nitko ne može prejudicirati rezultate javne nabave, pogotovo što će se velikim dijelom financirati iz europskih fondova. "Naš pogon u Sisku radila je uglavnom domaća pamet, osim strojeva koji se ne proizvode u Hrvatskoj", kazao je Rogoznica. Dubravko Horvat, tehnički direktor Tehnixa kazao je da je njegova tvrtka izgubila na jednom  natječaju iako su ponudili noviju tehnologiju i jeftiniju cijenu za gradnju uređaja za pročišćavanje voda. 

Povlačenje novca iz EU
Ana Špehar, referent zaštite okoliša Agroproteinke pohvalila se kako je njezina tvrtka već nekoliko projekata financirala iz EU fondova. "Imamo dobro osmišljene projekte pa nam nije problem prijaviti se za europski novac", kazala je Špehar. Hrvatsku čeka i mukotpran put rješavanja problema otpadnih voda, čulo se na panelu Obrada otpadnih voda, poluga gospodarskog rasta. "Do 2023. godine moramo uložiti oko četiri milijarde eura u zbrinjavanje otpadnih voda i mulja", upozorio je Stjepan Kamber, voditelj sektora zaštite voda i vršitelj dužnosti voditelja sektora za podršku pripremi i provedbi EU projekata. EU je tu godinu postavio kao rok do koje treba riješiti susuatv zbrinjavanja otpadnih voda u Hrvatskoj, inače će Hrvatska morati plaćati kaznu. Pri tome će se Hrvatska oslanjati na EU fondove. "Sufinanciranje od strane lolalnih jedinica pokazao se kao veliki problem pri apliciranju za EU projekte", kazala je Marija Tufekčić, izvršna direktorica Plavog Partnera, dodavši da je najbitniji dio održivost projekta nakon sufinanciranja. 

Steve Creed:

Vaš otpad vrijedi 86 milijuna eura

Prema procjeni Stevea Creeda, direktora odsjeka Održivog korištenja resursa poslovnog sektora WRAP iz Velike Britanije, otpad bačen na odlagališta u Hrvatskoj vrijedi 86 milijuna eura na godišnjoj razini, pod uvjetom da ga se reciklira 80 posto. "To je vrijednost otpada u početnoj fazi na odlagalištu, a ona se za nekoliko puta povećava u daljnjem lancu obrade", kazao je Creed.  

Izjave sudionika:

Sedam centara za gospodarenje otpadom osigurat će poslova, tehnologija i građevinskih radova u vrijednosti od dvije milijarde kuna
Mihael Zmajlović, ministar zaštite i okoliša RH

Građane treba financijski motivorati na odvajanje komunalnog otpada. Tko izdvaja, recimo papir, plati manji račun za komunalne usluge
Renato Šarc, Sveučilište Loeben

Lokalne uprave koje ne poštuju Zakon niti su donijele prostorne planove, treba pripojiti većim i sposobnijim, dosta je da im punimo proračune
Saša Avirović, GPK Čakom d.o.o.

Imamo dobro osmišljene projekte zbog čega nam nije veliki problem prijaviti se za europski novac
Ana Špehar, Agroproteinka

Hrvatska ima problem što banke još uvijek ne znaju kako i koliko investirati u recikliranje
Zlatko Canjuga, Hamburger Recycling