Propala je jedina domaća industrija olovaka koja je desetljećima poslovala pod slavnim brendom velikog hrvatskog inovatora Slavoljuba Penkale.

Zbog insolventnosti u iznosu od 1,2 milijuna kuna, uz potvrdu Fine, TOZ Tvornica olovaka Zagreb je odlukom Trgovačkog suda u Zagrebu 16. srpnja završila u stečaju. Slijedi prodaja imovine radi namirenja vjerovnika, a s obzirom da tvrtka raspolaže velikom imovinom (60.000 četvornih metara u Općini Gornje Vrapče na kojem je moguća stambeno-poslovna izgradnja), koja višestruko premašuje visinu obveza, predsjednik Uprave Tihomir Lalić očekuje da će svi biti namireni u cijelosti te da će ostati nešto i za dioničare. "Do zadnjeg trena nadao sam se da će TOZ biti spašen, no u lipnju je došlo do preokreta u smjeru stečaja. Postalo mi je jasno da je stečaj neizbježan, te da zbog Zakona o trgovačkim društvima i Kaznenog zakona  nema prostora za manevar izbjegavanja stečaja", kaže Lalić.

"Ako mogu biti na jednu stavr ponosan, to su radničke plaće, jer smo ih tijekom blokade uredno isplaćivali, što je presedan u hrvatskoj parksi. U trenutku otvaranja stečaja nismo imali niti kune duga prema radnicima za plaće", kaže Lalić. Stečajni upravitelj TOZ-a Milorad Zajkovski, inače i povjerenik predstečajne nagodbe ove tvrtke, već se sastao s radnicima među kojima, doznajemo, ipak prevladavaju šok i nevjerica. Mnogi su praktički cijeli radni vijek odradili u TOZ-u, pa teško prihvaćaju kraj. Kako, pak, stoji stvar s dioničarima koji su sa stečajem izgubili svoju imovinu, posebice je zanimljivo zbog usijanih odnosa između dijela njih i bivše Uprave. Njihov zahtjev da se sudskim putem sazove izvanredna skupština radi stavljanja društva pod kontrolu navodno je još u fazi sudskog rješavanja, a kako doznajemo, moguće su i nove kaznene prijave.

Zanimljivo je i da je Uprava TOZ-a još koncem svibnja poručivala da nema straha od stečaja, a da je četiri dana nakon što je on otvoren objavila preko Zagrebačke burze dopunu dnevnog reda za skupštinu tvrtke zakazanu na jesen. Također, nekoliko dana uoči otvaranja stečaja putem Burze objavljen je i TOZ-ov upitnik za kodeks korporativnog upravljanja za 2014. Lalić nam je potvrdio da to jest kontradiktorno, no kaže da je dokumente pripremila i slala na objavu tajnica, dok ih je on po inerciji potpisao. Doista nisam očekivao stečaj potkraj svibnja, kad smo posljedni put razgovorali, no u našoj situaciji vrlo je teško planirati i na kratki rok, pa sam u drugoj polovici lipnja podnio prijedlog za otvaranje stečaja", kaže Lalić.

TOZ je, tvrdi, tijekom proljeća došao u probleme zbog obveza dogovorenih u predstečajnoj nagodbi, a nakon što je istekao dogovoreni dvogodišnji grace period. Prva rata od dva milijuna kuna za obveze iz predstečajne nagodbe dospjela je 31. prosinca, a tvrtka nije uspjela isplatiti sve vjerovnike sto posto. Na to su se nadovezali i problemi s plaćanjem obveza, te neprilika s inozemnim partnerom, kojem je TOZ izložen u sezoni zima-proljeće, kad nema posla na domaćem tržišu. Riječ je o dugogodišnjem kupcu grafitnih mina za tendere u Turskoj, koji se orijentirao na istočno tržište ostavivši TOZ bez velike poluge likvidnosti, a ukupno tvrtka je bila 'kratka' za 900 tisuća kuna.

Lalić smatra da su stečajem TOZ-a vjerovnici zaštićeni jer se više neće grickati imovina.  "Presjekli smo agoniju, a u konačnici ovo je test i za dioničare da se i oni naplate jer dolaze u zadnji isplatni red. Dva najveća paketa drže Industrogradnja i TAB, no oni su znali u što ulažu", kaže Lalić te dodaje kako je TAB bez kontakta s Upravom kupio nešto manje od 25% dionica, što je velik paket, pa sad treba snositi posljedice toga što se nisu upoznali sa situacijom.

"Ne odlučujem se preko kataloga kupiti ni cipele, a kamoli kad je riječ o transakciji nešto većoj od dva milijuna kuna", zaključuje Lalić.  No, čini se da je posrijedi zakonska rupa. Zakonom propisani rokovi u kojima Uprava mora sazvati glavnu skupštinu društva na zahtjev propisane manjine dioničara postoje u mnogim zemljama. U Engleskoj je rok 21 dan, u Mađartskoj 30, u Poljskoj 14, a u Njemačkoj 24 dana, no u nas nije propisan.

U tijeku je nekoliko sudskih postupaka za sazivanje skupštine, ali i za pobijanje odluka skupštine na kojoj je imenovan novi NO koji, doznajemo neslužbeno, nije raspravljao o otvaranju stečaja, a nije sazvana skupština dioničara da ih se pozove na posudbu, dokapitalizaciju, pristup dugu. To više što je među dioničarima pored navedenog  equity fonda i najveće slovensko osiguravajuće društvo… Iz tih se redova čude kako račun kćeri TOZ Penkala Proizvodnja i usluge nije blokiran te da je lani ostvarila dobit od 2,7 mil. kn, a prosječni mjesečni prihodi bili su 1,4 mil. kn, dok je predstečajna nagodba TOZ Penkale izglasana zahvaljujući jamstvima tvrtki kćeri. Kako sad nijedna nije priskočila matičnom društvu?