Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je rasti po stopi od 2,6% u 2018., dok se u predstojećem razdoblju od 2019. – 2021. godine očekuje umjeren rast po prosječnoj stopi od 2,5 %, navodi se u danas objavljenom izvješću Svjetske banke o najnovijim gospodarskim kretanjima u Europi i središnjoj Aziji („Economic Update for Europe and Central Asia“), piše N1.

Gospodarski rast u Europi i središnjoj Aziji u 2018. godini usporio je na 3,1%, a predviđa se kako će u 2019. godini pasti na 2,1% zbog sve sporijeg globalnog rasta i neizvjesnih izgleda.

Zemlje regije zabilježile su različite stope rasta. Rastu na regionalnoj razini uvelike su doprinijeli pozitivni pomaci u podacima o BDP-u Rusije kao najvećeg gospodarstva regije, baš kao i ubrzani rast u Albaniji, Mađarskoj, Poljskoj i Srbiji. S druge strane, Turska je zabilježila znatno usporavanje rasta uslijed pritiska financijskog tržišta kao i valutnog pritisaka. Naime, tamo se za 2019. godinu predviđa rast od 1,0%, što je znatan pad u odnosu na 7,4% iz 2017. godine.

„Europa i središnja Azija osjetljive su na globalnu neizvjesnost i suočene su s ozbiljnim dugoročnim izazovima kao što su starenje stanovništva, pad produktivnosti, slabljenje ulaganja i klimatske promjene. Dobro je to što je na raspolaganju cijeli niz mogućih rješenja kada su posrijedi javne politike okrenute poticanju rata i ublažavanju tih izazova“, ističe Cyril Muller, potpredsjednik Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju. “Zemlje bi trebale raditi više na privlačenju ulaganja, pojačati sudjelovanje u globalnim lancima vrijednosti i pobrinuti se za to da većem broju ljudi omoguće pristup financijskim uslugama poput bankovnih računa i elektroničkih plaćanja.“

Očekuje se kako će regionalni rast donekle povratiti snagu u 2020. i 2021. godini jer se predviđa kako će postupni oporavak Turske poslužiti kao protuteža suzdržanoj aktivnosti na prostoru Središnje Europe. No, dugoročni izazovi regije i nadalje su pozamašni.