Od donošenja odluke Savjeta Hrvatske narodne banke o podnošenju prijedloga Trgovačkom sudu u Zagrebu za otvaranje stečajnog postupka nad Nava bankom prošlo je već mjesec i pol.

Posljedično, od 16. srpnja (odluka Savjeta donesena je u 17.15 sati) banka ne može obavljati isplate niti primati uplate, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) nedugo je po HNB-ovu rješenju o nedostupnosti depozita pozvala vlasnike osiguranih depozita na obeštećenje. Nad Nava bankom, međutim, stečajni postupak još nije otvoren iako je prvo ročište na zagrebačkom Trgovačkom sudu održano još potkraj srpnja. Predmet je na odlučivanje došao sucu Mislavu Kolakušiću koji je na tom ročištu, na kojemu je trebalo utvrditi postojanje razloga za otvaranje stečaja, osporio legitimitet zastupanja privremenoj posebnoj upravi Nava banke koju je HNB imenovao istodobno s prijedlogom stečaja.

Sudac je procijenio da je time narušeno  načelo ustavnosti, odnosno "dvostranosti stranaka u postupku". O suštini se tako nije ni raspravljalo, a novo ročište Kolakušić je zakazao za 10. rujna. Stanje "ni na nebu ni na zemlji" za tu malu banku, veličinom aktive sa začelja domaćeg bankarskog sektora, potrajat će, dakle, barem do iduće srijede. Hoće li se pokazati da je Kolakušić samo odgodio pokretanje stečajnog postupka ili će se Nava pokazati "malom bankom za velike zavrzlame", pitanje je u zoni nagađanja. Ukratko, komplikacije nisu isključene iako je HNB u svom rješenju istaknuo kako je "utvrđeno da su ostvarena tri stečajna razloga iz članka 266. Zakona o kreditnim institucijama: imovina Nava banke manja je od njenih obveza, banka nije ispunila supervizorske mjere naložene rješenjem HNB-a i dulje vrijeme ne ispunjava uvjete vezane za regulatorni kapital te je ugrožena njena sposobnost da pravodobno ispunjava svoje novčane obveze".

Osim što ih je to rješenje HNB-a ipak iznenadilo, ključni ljudi iz redova dojučerašnje vlasničko-upravljačke strukture Nave na njegova obrazloženja imali su u startu dosta primjedaba, a sudac Kolakušić već je pokazao da voli intrigantne predmete.Među ostalim, ljudi iz Nave smatraju da je HNB "proizvoljno interpretirao sposobnost banke da pravodobno ispunjava svoje novčane obveze". Depoziti su im, tvrde, rasli, a nisu bili nelikvidni i nisu imali problem s ispunjavanjem dospjelih novčanih obveza. Time je, prema njihovu stavu, HNB proizvoljno protumačio s tim povezanu odredbu Zakona o kreditnim institucijama (članak 72.). Ističu i da je Savjet HNB-a svoju odluku – donesenu u paketu s odbijenicom davanja prethodne suglasnosti po zahtjevu ukrajinskih investitora s početka lipnja – požurio donijeti dan prije isteka roka za upis dionica (17. srpnja) i unos 50 milijuna kuna kapitala, shodno skupštinskoj odluci. A to je trebao biti prvi korak dokapitalizacije, nakon kojega je trebao uslijediti još jedan, od 25 milijuna kuna.

Tu, međutim, nije kraj negodovanju. Nije im, kažu, jasno zašto se HNB u svom rješenju poziva na odbijanje suglasnosti "ukrajinskoj PAT Bank Vostok za stjecanje više od 50 posto udjela u jamstvenom kapitalu", kad ta banka i nije trebala biti novi dioničar jer su već znatno prije u HNB-u dali do znanja da je ne smatraju "fit & proper". Plan je tako skrenut prema fizičkim osobama kao investitorima, a glavnu ulogu navodno je trebao imati biznismen koji je jedan od glavnih igrača na ukrajinskom tržištu trgovine hranom. Interesni krug oko Nave tvrdi kako su ukrajinski investitori prethodno ishodili i dostavili sve potrebne potvrde, od onih vezanih uz bonitet, odnosno raspoloživost novca za ulaganje, pa do onih o nekažnjavanju, a onda se HNB-ovim rješenjem dogodio obrat.

Proglašenjem nedostupnosti depozita, kažu, napravljena je velika šteta, dodajući kako se DAB pokazao jako brzim u isplati. Nakon zaprimanja HNB-ova rješenja o nedostupnosti depozita DAB je izvijestio kako je njegova obveza da u roku 30 dana krene s obeštećenjima, ali da će s isplatama početi i znatno prije isteka zakonskog roka, što je i učinio desetak dana po rješenju središnje banke.HNB je prilikom odluke da predloži otvaranje stečaja ocijenio da, "imajući u vidu da banka posluje uz operativne gubitke, predviđeni iznos dokapitalizacije ne bi bio dostatan za osiguranje minimalno potrebnog kapitala". Istaknuli su da su izravnim nadzorom iz ožujka utvrđeni "značajni nedostaci i nezakonitosti u poslovanju".

Konstatirali su i kako banka nije ispunila naložene supervizorske mjere s ciljem povećanja temeljnog (i regulatornog) kapitala te pravilnog vrednovanja bilančnih i izvanbilančnih stavki. Prema ocjeni HNB-ovih nadzornika, gubitak u 2013. bio je gotovo 60 milijuna kuna (prema banci 12,4 milijuna), a stopa kapitalne adekvatnosti -2,5 posto, s tim da je potkraj svibnja pala na -7,5 posto. Kao glavni uzrok gubicima istaknuli su vrlo lošu kvalitetu kreditnog portfelja i visoke troškove održavanja likvidnosti. U redovima bliskim toj banci, međutim, razloge lošim pokazateljima u izračunima HNB-a pripisuju u dobroj mjeri i "selektivnoj primjeni" novih pravila o klasifikaciji plasmana.Uoči sudskog ishoda prijedloga za otvaranje stečaja intriga očito ne manjka. A u međuvemenu se među 'navašima' navodno sprema i plan rekapitalizacije kroz konverziju postojećih depozita u kapital.