Ukupni bankovni depoziti građana Republike Hrvatske su, izraženi u eurima, unatoč krizi od kraja 2008. do kraja prošle godine povećani za više od 2,8 milijardi ili za 15 posto te dosegli iznos od 21,7 milijardi eura, navodi se u analizi analitičara Zagrebačke banke o depozitima građana u RH u razdoblju od 2008. do 2011.

To se na prvi pogled čini značajnim rastom, no u stvari se radilo o relativno skromnom prosječnom godišnjem rastu od 4,8 posto u usporedbi s dinamikom rasta depozita građana u pretkriznom razdoblju. Naime,  od 1999. do  2008. bankovni depoziti građana su u prosjeku rasli za čak 15,9 posto na godinu te su tako u tom razdoblju gotovo učetverostručeni (s 5 na 19 milijardi eura).  
No, treba također imati u vidu i činjenicu da je Republika Hrvatska u usporedbi s ostalim tranzicijskim zemljama u široj regiji već prije nekoliko godina imala relativno razvijeniji financijski (osobito bankovni) sustav te je u takvim okolnostima i kada nisu prisutne posljedice krize već prilično teško ostvarivati dvoznamenkaste stope rasta štednje građana, pišu analitičari. 

Po udjelu bankovnih kredita građanima u BDP-u Hrvatska je već vrlo blizu Italiji. U 2011. međusobna razlika se smanjila na svega 1,1 postotni bod (39,1%:38%). Nije više tako velika niti razlika u depozitima građana – udio u BDP u Hrvatskoj je 48,3%, dok je u Italiji 54,1%. Naravno, razlike u apsolutnim iznosima štednje i kredita iskazanih u eurima još su uvijek vrlo velike: prosječna veličina depozita po stanovniku u prošloj je godini u Hrvatskoj iznosila 4.934 eura, dok je u Italiji iznosila 14.066 eura. Još su znatno veći iznosi bankovne štednje po stanovniku u Njemačkoj i Austriji: 21.039, odnosno 24.974 eura.

Zanimljivo je usporediti i omjer bankovnih kredita građanima s iznosom njihovih bankovnih depozita. U tom pogledu Hrvatska je približno u sredini promatranih zemalja iz šire regije, s omjerom 0,788. Najnepovoljniji su omjeri zaduženosti građana u dvije pribaltičke zemlje, Letoniji i Estoniji: čak 1,809 i 1,614. Veću zaduženost od štednje građana imaju u 2011. još i Mađarska i Poljska, dok je zaduženost građana približno upola manja od štednje u Rusiji i Turskoj, što je, imajući u vidu i nisku razinu prosječnog iznosa kredita po stanovniku, još jedan pokazatelj relativne nerazvijenosti bankovnoga sustava u tim zemljama.

U analizi se napominje i da je u nekim zemljama u posljednje tri godine (otkada se osjećaju posljedice ekonomske krize) došlo do značajnih promjena omjera kredita i štednje građana, ponajprije zbog njihova postupnog razduživanja. U nekim je zemljama u promatranom trogodišnjem razdoblju došlo i do smanjenja zaduženosti u apsolutnom iznosu (iskazanom u eurima). Ukoliko podatak o prosječnoj stopi smanjenja zaduženosti građana uzmemo kao mjerilo intenziteta kojim je tekuća ekonomska kriza pogodila pojedine zemlje, može se reći da je ona najviše pogodila Ukrajinu, Letoniju, Litvu, Estoniju, Mađarsku, Rumunjsku, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. U nas je došlo do smanjenja apsolutnog iznosa zaduženosti građana u bankama iskazanog u eurima za 0,5% na kraju 2011. godine u usporedbi s njenim stanjem na kraju 2008. Nasuprot tome, u nekim je zemljama i tijekom promatranog (globalnog) kriznog razdoblja nastavljeno  intenzivno zaduživanje građana, u nekima čak značajno nadmašujući rast štednje (Turska, Slovačka, a dijelom i Italija i Poljska), stoji u analizi. 

S druge strane, u promatranom je razdoblju u apsolutnom iznosu (iskazanom također u eurima) štednja građana u bankama smanjena samo u dvije zemlje: Letoniji i Mađarskoj. Najbrži je rast štednje zabilježen u Rusiji (prosječno čak 25,9% na godinu), te u Srbiji, Ukrajini i Bugarskoj. Za većinu spomenutih zemalja se može konstatirati da takav intenzivan rast štednje prije indicira relativnu nerazvijenost bankovnoga sustava nego neokrznutost učincima globalne ekonomskom krize.

Kao što je već spomenuto, u Hrvatskoj je štednja građana od 2008. do 2011. prosječno rasla 4,8% na godinu; sporiji prosječni rast (osim Letonije i Mađarske, u kojima je čak došlo do smanjenja štednje) ostvarile su samo još Slovačka, Slovenija i Litva, te razvijene Njemačka, Austrija i Italija, kojima je zbog već vrlo visoke razine vrlo teško ostvariti rast štednje po značajno većim stopama.

U Hrvatskoj je ukupna štednja građana u bankama iskazana u eurima porasla od kraja prosinca prošle godine do kraja kolovoza ove godine za 738 milijuna ili za 3,4% , a u odnosu na stanje s kraja kolovoza prošle godine za 844 milijuna ili za 3,9%. Pritom su nešto brže rasli kunski depoziti od deviznih, čime je prekinuta višegodišnja tendencija bržeg rasta deviznih depozita. Maksimalan udio u ukupnim depozitima građana (34,6%) kunski su depoziti zabilježili u rujnu 2006. da bi im se potom udio postupno spuštao do studenog 2010. (21,9%). Zahvaljujući spomenutom recentnom bržem rastu, kunski su depoziti na kraju kolovoza ove godine dosegli udio u ukupnim depozitima građana od 23,1%., navodi se među ostalim u analizi.