Dugo najavljivani ambiciozni projekt Srpskog nacionalnog vijeća pokretanje Tesla banka sve je bliže ostvarenju. S prikupljenih 1,5 milijuna eura i obećanjem uplate ostatka do 100 milijuna kuna do sredine godine, vodeći ljudi projekta važu dvije opcije; dokapitalizaciju postojeće manje banke ili podnošenje zahtjeva za osnivanje nove. Prvi izbor zasad je dokapitalizacija A štedne banke kojoj zbog manjka kapitala prijeti gubitak licencije, a definitivna odluka bit će donesena do veljače, ekskluzivno doznaje Poslovni dnevnik.

Iako se o projektu srpske banke inicijalno podigla poprilična kontroverza, danas bi manje banke rado prihvatile takvog investitora. “Nekoliko manjih banaka nas je kontaktiralo, no još je prerano bilo što reći jer su razgovori tek na početku”, rekao nam je jedan od čelnika projekta Zvonko Agičić. U projekt Tesla “banke”, uvjetno banke jer se nijedna tvrtka ne može tako nazvati bez dozvole regulatora, zamišljene da starta s inicijalnih 100 milijuna kuna Izvršno vijeće Vojvodine uplatilo je 1,5 milijuna eura, a ostatak bi trebao biti prikupljen kroz nekoliko mjeseci. “Imamo dvije varijante: strateški se odlučiti na preuzimanje postojeće banke ili do ljeta zatražiti licenciju od Hrvatske narodne banke. O prvoj opciji imat ćemo više informacija do kraja mjeseca. Znamo da 100 milijuna kuna nije dovoljno za ambiciozno poslovanje, ali je to početak”, kazao je Agičić. Iz A štedne banke nedavno su objavili da intenzivno pregovaraju s investitorom, a na pitanje o kome se radi odgovor je glasio da se “ne radi o banci već o investitoru bliskom bankama”. S inicijativom srpskog investitora pod pokroviteljstvom Srpskog nacionalnog vijeća upoznata je i Vlada.

No, sudbina Tesla banke ponajprije će ovisiti o regulatoru. Poznato je da HNB godinama na tržištu želi konsolidaciju i smanjenje broja banaka radi čega je dobivanje licencija bio često neuspješan posao koji se mogao zaobići jedino preuzimanjem postojeće banke. A prostora za dobar šoping na tržištu itekako ima. Upozorenja HNB-a o potrebnoj dokapitalizaciji, spajanjima i udruživanju vlasnici manjih banka nisu shvaćali ozbiljno, pa su propala i već dogovorena povezivanja. Odluka HNB-a da u prisilnu likvidaciju pošalje Obrtničku štednu banku pokazala je koliko je situacija u eskalirala. Na tržištu je najmanje deset manjih banaka s velikim problemima, a putem Obrtničke mogle bi još najmanje dvije banke ne nađu li pod hitno investitora. Pitanje opstanka svodi se na mali temeljni kapital i volumen. “Da bi mogla opstati u tržišnim uvjetima maloj banci treba bilanca od najmanje dvije milijarde kuna. Ne znači da nužno nije moguće opstati, ali uz koju cijenu?” kaže viceguverner HNB-a Davor Holjevac.

Male banke, njih dvadesetak, u teškoj su situaciji zbog malih tržišnih udjela, financijskih problema vlasnika u biznisima iz kojeg su inicijalno financirali banke, skupe želje da se bave univerzalnim bankarstvom, izostanka najboljih klijenata nauštrb onih često zadnjih u lancu neplaćanja, a tu je i visok trošak regulacije. Stoga su male banke zbog strukture poslovanja imale daleko veće pogoršanje naplate od većih, posebno one usmjerene na mala i srednja poduzeća. Loši krediti krajem rujna dosegnuli su prosječno 10,2 posto na razini sustava, dok su kod malih i srednjih tvrtki loši krediti premašili i 20 posto. No, ne treba sve male banke trpati u isti koš; ima i onih koje dobro i konzervativno rade, poput Istarske-kreditne, Slatinske i Podravske. Većina pak ima poteškoća s kapitalom i gubicima.

U Credo banci vlasnici godinama pokušavaju manevrirati s manjkom kapitala, a u potrazi su za strateškim partnerom. Iako zdrava, Imex banka, ima problem s dostupnošću kapitala. Situacija u Nava banci, čiji su vlasnici građevinari, loša je već dvije godine, gubici se gomilaju, a kapital topi. Nava se ne može oporaviti od ranije usmjerenosti na tržište kapitala kada je gotovo trećina bilance izgubljena ulaganjem u dionice. U Centar banci nije bitno različitije, i tamo je vlasnik uplatio hibridni depozit koji je banku podignuo tek minimalno iznad regulatornog zahtjeva. U Karlovačkoj banci Uprava je dobila produljenje mandata na godinu dana, no regulator je drži na oku, kao i ostale s iskazanim gubtikom. “Hrvatska, očekuje se, ući će u EU potkraj 2012. ili početkom 2013., i tada strane banke više neće trebati dozvolu za ulazak u Hrvatsku nego će bilo koja banka iz EU moći otvoriti svoju podružnicu. Ako se male banke u tih godinu i pol ne snađu i ne udruže ili ne nađu strateškog partnera, nestat će”, zaključio je Holjevac.