Među dobavljačima i kooperantima 3. maja procirkulirao je dokument o prijedlogu sporazuma s vjerovnicima, oko kojeg su se i oponentni navodno počeli slagati.

Stvari su izgleda krenule u smjeru konačnog razjašnjenja prema deblokadi.  Prve neslužbene informacije govore i da bi Vlada mogla to podržati, a na potezu je Uprava 3. maja. Može se očekivati da će direktor Edi Kučan, pod pritiskom ročišta za odlučivanje o stečaju (4. srpnja), uskoro uputiti prijedlog u formi ponude na očitovanje svima iz ove kategorije vjerovnika te na znanje Vladi. 

Nakon što je Uprava odabrala pravnog savjetnika radi definiranja pravnog modela deblokade kako bi se izbjegao stečaj – odvjetničko društvo Ljubenko i partneri, koje je i pravni zastupnik vjerovnika predlagatelja stečaja 3. maja s ciljem nastavka poslovanja, definiran je i raspravljen model. U njemu se blokada (151 mil. kn) dijeli se na nekoliko grupa vjerovnika.

To su radnici, RH, OTP banka kojoj je 3. maj jamac za tražbinu prema Uljaniku, te dobavljači i kooperanti. Za prve tri kategorije rješenja se konstatiraju neovisno od prijedloga sporazuma, uz objašnjenje da su npr. radnici isti trošak u bilo kojem modelu, dok država kao vjerovnik na blokadi i "spasitelj" koji će dati interventni kapital za deblokadu, može se sama sa sobom izregulirati.  Međutim, to nije slučaj s dobavljačima i kooperantima.

Njih dijele na dvije grupe, a ako ih 90% i više prihvati povlačenje blokade, u kratkom roku bit će namireni s 10% tražbine. Preostalih manje od 10% bili bi isplaćeni u cijelosti. Apetiti ne bi trebali rasti kod onih koji prihvaćanjem sporazuma "drže ključeve" deblokade, jer bi u suprotnom u stečaju svi dobili nula kuna, a svoj interes navodno bi pronašli u nastavku suradnje sa škverom. Ako ih 90% i više prihvati sporazum, za državu bi izlazna strategija iz stečajne zone predstavljala trošak od 12,5 mil. kn.

To je znatno ispod stečajnog troška procijenjenog na oko 37 mil. kn (bez radničkih tražbina). U tih 12,5 mil. kn, oko 6,2 milijuna tiče se 10%-tne isplate onima koji prihvaćaju sporazum, a ostatak se predviđa za 100%-tnu isplatu onima koji se protive. Budžet može još i nešto rasti, ali ne bitno, ako se pojave i neke nove blokade.  Sudeći prema pozitivnom raspoloženju dobavljača i kooperanata, procjenjuju se velike šanse za uspješnost sporazuma, no ostaje za vidjeti što će donijeti kratki rokovi u kojima je osmišljena realizacija u vidu minuciozne tehničke operacije.

Brzo se može vidjeti kakav je odaziv vjerovnika, s tim da je relevantan čin potpisa i povlačenje s blokade, odnosno što će Fina pokazati tijekom srpnja na datum koji će biti točno određen. U 'operaciji' je glavni jedinstveni datum koji je zadnji dan za povlačenje tražbina s blokada, kad Fina pokazuje rezultat glede pitanja je li se postigla tražena većina povučenih, kako bi se isplatilo one koji se ne žele povući.

Kad ih isplati država, Fina objavljuje da je na taj dan prestala blokada. Kroz pokušaj nekih "stand stillova" ovo dosad u nas nije nikome uspjelo – ni Konzumu, Dalekovodu, Diokiju i Dalmacijavinu, i utoliko bi riječki škver bio prvi slučaj koji pokazuje kako se veliki dužnik može spasiti činom deblokade na jedan dan, uz pristanak vjerovnika.

Nove blokade postale bi nebitne zbog mehanizma predstečaja u kojem dobiva 360 dana za usuglašavanje oko restrukturiranja te nastavak pregovora s naručiteljima 4 broda, koji su izrazili načelni interes glede njihovog dovršetka. Za pozitivan rasplet samog modela smatra se bitnim i to što nije riječ o standardnom stečaju bez započetih velikih poslova te što se na istoj lokaciji ne predviđa druga vrsta djelatnosti.