Najava hrvatskog ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka kako bi Hrvatska u bližoj budućnosti mogla postati drugi najveći izvoznik plina u Europi uzbudila je domaće gospodarstvenike i energetske stručnjake. Nastupajući u Dnevniku NoveTV Vrdoljak je najavio kako će Hrvatska značajno povećati svoju proizvodnju plina.

“Ono što ima na talijanskoj strani, vrlo velika je vjerojatnost da ima i na hrvatskoj strani. Talijani su proizvodili po 12 do 13,14 milijardi kubika godišnje. Naše potrebe su danas tri milijarde, zamislite Hrvatsku zemlju za pet godina kada imamo plina recimo 15 milijardi kubika, a naše potrebe danas su tri .” rekao je Vrdoljak. Mnogi takve ministrove najave vide kao naznaku da su u podzemnim seizmičkim snimanjima južnog Jadrana koja se trenutno provod norveška tvrtka Spectrum otkrivena obećavajuća nalazišta. Iako ti podaci još nisu obrađeni, pa ni poznati javnosti, Ministarstvo gospodarstva vjerojatno održava komunikaciju s Norvežanima, a ministrov optimizam utoliko bi mogao biti posljedica informacija koje dobiva od Spectruma. Takve informacije nemoguće je službeno potvrditi, ali neslužbeno se iz izvora u Ministarstvu može doznati kako su sve informacije koje su dosad dobili od norveške tvrtke bile iznimno pozitivne. – Dosad se tek radi o sirovim podacima, koji čak nisu obrađeni niti do preliminarne razine. Međutim, Spectrumovi eksperti imaju jako puno iskustva i temeljem onoga što su dosad vidjeli vrlo su optimistični, te smatraju kako se u podmorju južnog Jadrana nalaze geološke formacije u kojima bi mogle biti znatne količine plina. No, to je sve još daleko od bilo kakvih konkretnih zaključaka – kaže naš sugovornik.

Da je takav ishod moguć smatra i akademik Mirko Zelić, dugogodišnji čelni čovjek Nafaplina i predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa. “I naši stručnjaci tako su interpretirali geologiju južnog Jadrana. Danas se često zaboravlja  da se to područje intenzivno istraživalo u prošlosti, probušeno je više od 20 istražnih bušotina, te je čak i otkrivena prisutnost nafte, ali u komercijalno neisplativim količinama. Što se tiče plina, oduvijek je bila pretpostavka da se on nalazi u plićim geološkim strukturama, no bilo kakve konkretnije zaključke nemoguće je donijeti bez 3D seizmičkih snimanja i bušenja istražnih bušotina. Utoliko, još nitko sa bilo kakvim većim stupnjem sigurnost ne može govoriti o postojanju nalazišta u Jadranu, ali s obzirom na naznake smijemo biti umjereni optimisti”, kaže Zelić. 

Riječ struke

“I naši stručnjaci tako su interpretirali geologiju južnog Jadrana. Oduvijek je bila pretpostavka da se plin nalazi u plićim geološkim strukturama, no za konkretnije zaključke potrebna su  3D seizmička snimanja i istražne bušotine. Zato još nitko sa sigurnošću ne može govoriti o postojanju nalazišta u Jadranu, ali smijemo biti umjereni optimisti”, kaže akademik Mirko Zelić.