Ako je vjerovati statistici Hrvatske gospodarske komore (HGK), građevinski sektor je napokon izašao iz duboke krize u kojoj je od 2008. godine. Naime, kažu u HGK, rast obujma građevinske aktivnosti koji je bilježen tijekom prošle godine kulminirao je u prosincu kada su ukupna građevinska aktivnost i sve njene sastavnice solidno porasle u odnosu na prethodni mjesec te u odnosu na prosinac 2015. 

Dvije strane medalje
"Tako je u prosincu prošle godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen rast indeksa obujma građevinskih radova za tri posto pri čemu su radovi na zgradama porasli za 3,6 posto, a radovi na ostalim građevinama za 3,1 posto. Istodobno je u odnosu na prosinac 2015. zabilježen rast obujma građevinskih radova za 8,9 posto uz rast radova na zgradama za 10,5 posto i radova na ostalim građevinama za 7,2 posto. Riječ je ne samo o najvišem međugodišnjem rastu obujma građevinskih radova u prošloj godini, nego i o njegovu najvećem rastu zabilježenom još od prosinca 2008. Pritom je rast ukupnog indeksa i dalje primarno determiniran rastom radova na zgradama koji je na godišnjoj razini kontinuirano prisutan u posljednjih 14 mjeseci", kažu u HGK.  

Da se stanje u građevini popravlja, barem po pitanju obujma radova, slaže se i Mirko Habijanec, predsjednik Uprave križevačkog građevinskog diva Radnik. No, on upozorava da je to samo jedna strana medalje te da je nužno istači i niz negativnih stvari koje se i dalje događaju. "Obujam radova raste, kako u privatnom sektoru, tako i u javnim investicijama financiranim iz EU fondova. Ali, mi imamo sve manje stručnih radnika, neodgovarajuću zakonsku radno-pravnu regulativu, loš obrazovni sustav koji ne producira kadrove kakve trebamo, a u konačnici tu su i premale plaće koje destimuliraju ljude da rade u građevini, barem u hrvatskoj građevini", kaže Habijanec. Dodaje da je izvjesno da kada krene građevinski bum, a za što ima naznaka prema pokrenutim i najavljenim projektima, da te poslove neće imati tko odraditi jer svi koji žele i znaju raditi su uglavnom otišli u inozemstvo.

"Radna snaga u građevini je u proteklih 7-8 godina prepolovljena, a njezinog pomlađivanja gotovo da i nije bilo. Naša građevina je konstantno potkapacitirana. U jednoj Njemačkoj građevina doprinosi BDP-u s 10%, a u Hrvatskoj je u najboljim godinama cestogradnje i stanogradnje sredinom 2000-ih to bilo 8,5%. Trenutno taj udio ne prelazi ukupno pet posto. Kad sam već spomenuo Njemačku za usporedbu, u toj zemlji koja je 20 puta veća od Hrvatske građevina donosi oko 110 milijardi eura vrijednosti, a u Hrvatskoj čak 50 puta manje, oko 2,5 milijarde", ističe Habijanec.  

Energetska obnova
Da  je napredak u građevini vidljiv zadnjih godina, smatra i Nikola Funda, vlasnik tvrtke za energetsku obnovu Funda iz Zaprešića. "Definitivno je vidljiv rast, nije velik, ali postoji. Možda je to i posljedica da smo mi vezani uz biznis energetske obnove koji se tek razvija pa na njegovim krilima rastemo i mi", pojašnjava Funda.  S druge strane, Dragutin Kamenski, direktor tvrtke Kamgrad, ističe da u realnom sektoru za sad nisu primijetili neko povećanje obujma građevinskih radova. "Situacija je kao proteklih godina, dosta loša. Možda je pokrenuto više projekta i izdano više građevnih dozvola pa će se efekti na samim gradilištima primijetiti ove godine, no do sad nisam primijetio neko značajnije poboljšanje", kazao je Kamenski.