Kao i u nekim drugim zemljama srednje i (jugo)istočne Europe, i u Hrvatskoj se unatrag više od godinu dana sporadično pojavljuju glasine da bi se vodeća ruska bankarska grupacija, Sberbank, povukla s lokalnog tržišta. Takve su se spekulacije uglavnom dovodile u vezu sa sankcijama (i ukrajinskom krizom), a nedavno ih je ponovno potaknuo prvi čovjek tog bankarskog diva Herman Gref. "Sberbank je u završnoj fazi formiranja svog europskog tima i planira zatvoriti operacije u nekim malim zemljama u regiji", izjavio je potkraj veljače.
U domaćim financijskim krugovima pak neslužbeno se tvrdi da je Sberbank Europe AG već angažirao i savjetnika za razradu plana dezinvestiranja regionalnih operacija, koji uključuje i hrvatsku podružnicu nekadašnje Volksbank koja je dijelom ruske grupacije postala početkom 2012. Navodno su savjetničku ulogu povjerili Ernst & Youngu. Iz austrijskog središta regionalnih operacija Sberbanka na naš upit o tim tvrdnjama nismo dobili nedvosmislen odgovor. Umjesto očitovanja o aktivnostima i obuhvatu plana dezinvestiranja i angažiranju poznate savjetničke tvrtke za njegovu razradu, odgovorili su nam da "nisu u pregovorima o prodaji Sberbank Hrvatska".
9,7mlrd.
kuna aktive i oko 2,4 posto tržišnog udjela ima Sberbank u Hrvatskoj
To, međutim, zasad i nije bilo predmet spekulacija, a domaći bankari mahom su sumnjičavi i da bi u dogledno vrijeme stvari mogle uznapredovati do faze konkretnih pregovora. No, razlog tome u prvom redu je taj što trenutno ne vide potencijalne interesente za ulaganje u ovdašnji bankarski biznis, a ne to što vlasnik baš ne bi htio nekom drugom prepustiti vlasništvo nad hrvatskom bankom s 9,7 milijardi kuna aktive i oko 2,4 posto tržišnog udjela. Ni prilično čvrstu suradnju Sberbank s Agrokorom domaći financijaši ne smatraju presudnim za strateško određenje prema hrvatskom tržištu. To, kažu, potvrđuje i defanzivan stav prema kadrovskim prebjezima u druge banke. Banka je lani prvi put u četiri godine pod kontrolom Sberbanka zabilježila pad aktive.
U prve tri godine ofenzivnijeg nastupa aktiva joj je nabujala 40%, a lani je pala za više od pola milijarde kuna (sa 10,27 na 9,7 milijardi) ili 5,6 posto. Kako bilo, u Sberbank Europeu ističu da "nastavljaju razvijati svoj biznis model u srednjoj i istočnoj Europi s ciljem stvaranja stabilne, profitabilne i samofinancirajuće bankarske grupe". Da to ipak ne isključuje namjeru povlačenja s pojedinih regionalnih tržišta potvrđuje i primjer slovačke podružnice. Sberbank Europe je potkraj 2015. potpisao sporazum o prodaji tamošnje Sberbank Slovensko, i to kompaniji Penta, lokalnoj investicijskoj tvrtki u vlasništvu dviju slovačkih banaka.
Ta transakcija još nije zaključena, a trenutno je navodno u tijeku dubinsko snimanje. Naznaka sličnog scenarija nešto je ranije bilo kod mađarske i slovenske podružnice Sberbank. Jesenas su slovenski mediji tvrdili da su u igri za tu banku s 4,5 posto tržišnog udjela ruska Expobank te američki investitor (fond Apollo) koji je prethodno kupio mariborsku NKBM. No, ta je priča u međuvremenu utihnula, a ostaje vidjeti je li i nepovratno otpala. Dio financijaša kaže da bi vodeća ruska banka (više od 135 milijuna individualnih i milijun korporativnih klijenata u 22 zemlje) zapravo najradije sve regionalne sastavnice nekadašnje Volkbank riješila prodajom u paketu, a da bi sve operacije u EU vodila iz Frankfurta.
No, danas nije baš jednostavno naći kupca pa se tamo gdje postoji interes na lokalnom tržištu ide i na pojedinačnu prodaju. Regionalne operacije uključuju još Češku, Srbiju i BiH. Vezano uz strategiju na području SIE znakovito je da prvi čovjek Sberbank za internacionalne operacije Sergey Gorkov napušta banku, a do kraja svibnja i Sberbank Europe navodno napušta jedan član Uprave. Zbog tržišnih okolnosti i manjka potražnje Sberbank će do daljnjega ostati na hrvatskom tržištu. Dokle će biti tako i razmatraju li se i druga rješenja postupnog povlačenja, zasad je nepoznanica. Od početka 2012. hrvatska je podružnica samo 2014. iskazala dobit. Lani je zbog konverzije CHF kredita zabilježen najveći gubitak, 245 milijuna kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.nije nikavo čudo, nema ovdje više kruha ni za bankare, kako li će tek biti ostalima
Čista laž.
Od SBERBANKE dobili smo poziv – da pređemo k njima……I to nakon što su naši djelatnici
od njih dobili čiste REPROGRAME , svojih cvatućih kredita i pozajmica…..u jedan
kvalitetan , koji ih ne opterećuje i od kojeh mogu disati..
Nakon pakla s PBZ- koji nas isisava, koji nas treći put traži KOREKCIJE PROCJENA nekretnina,
s nepošteno visokim cijenama, i drakonskim naknadama za obradu kredita i troškove obrade…..
Tako, da je izvjesno da ćemo vrlo ozbiljno o tome razmisliti, jer je očito- da sve više
klijenata odlazi k njima….zato i jest , propaganda nepoštena prema njima…
Konkurencija među komercijalnim bankama u Hrvatskoj je velika. Profit banaka je mali. Hrvatska privreda je slaba a uvjeti privređivanja su teški. Investicija nema a onaj strani kapital koji je ušao u Hrvatsku gleda kako se izvući iz nje sa što manje štete. I domaći kapital će napuštati Hrvatsku jer su uvjeti privređivanja teški a zahvatanja države ogromna tako da profita skoro nema ili je mali iako su plaće koje isplaćuju poslodavci skromne.
a clanak iznad…”sberbank zaposljava” … koga … aha da … mozda radnike za utovar stvari!
Uključite se u raspravu