Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić iznio je u ponedjeljak stav sindikata da je Vladin prijedlog državnog proračuna za 2015. nerealan, ocijenivši da je s ovako neorganiziranim državnim aparatom vrlo teško očekivati predviđeni rast BDP-a i povlačenje sredstava iz fondova EU na koje vlada računa.

"Državni proračun je proračun produljene stagnacije, agonije i depresije u kojoj se nalaze hrvatska ekonomija i društvo, pa u idućoj godini i godinama nakon nje, sukladno smjernicama za 2015., 2016. i 2017., prema stanju u proračunu ne treba očekivati ništa optimistično u Hrvatskoj", izjavio je Ribić novinarima nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Za proračun je kazao i da je posljedica izostanka gospodarskog rasta, koji će se nastaviti i u idućim godinama. "Karakterizira ga ono što je rekao Warren Buffett (američki ulagač, industrijalac i filantrop i prema listi časopisa Forbes treći najbogatiji čovjek na svijetu) – kad si u rupi i želiš izaći van, onda prestani kopati. To je situacija Hrvatske", upozorio je Ribić.

Proračun se, dodao je, i dalje bavi financijskom konsolidacijom, stiskanjem i rezanjem, ne potiče potražnju i potrošnju, ni investicijsku, ni državnu, niti osobnu, iako bez potrošnje, naglasio je, nema ni investicija, novih radnih mjesta, što sve dovodi do slabijeg punjenja državnog proračuna. "I ta spirala smrti se zatvara i nju proračun nije sposoban nadvladati i izaći, angažirati i povećati stupanj aktivnosti i optimizma u društvu", ocijenio je Ribić.

"On i dalje djeluje u okviru postojeće stagnacije i stagnantnog modela o kojem je kritički počeo govoriti čak i premijer Zoran Milanović, koji je prethodne tri godine omalovažavao i vrijeđao sve one koji su mislili suprotno. Sada i on preispituje modele koji dolaze iz EU i to je pohvalno", dodao je.

Upitan jesu li sindikati spremni prihvatiti daljnje rezove, odgovorio je kako su rezovi štetni ekonomski, perspektivno, psihološki i u svakom drugom pogledu te predstavljaju daljnje vođenje društva u agoniju. "To nije pitanje prihvaćanja ili neprihvaćanja, rezanja su u ovakim okolnostima ekonomski porazna solucija. S druge strane, Vlada i nema ni pravni ni politički prostor za bilo kakva rezanja iduće godine. Politički nema zato što su izbori, pravno nema jer ima dokumente koje ne može zgaziti pravnim nasiljem", poručio je Ribić.

Makoroekonomist sindikata Matija Kroflin činjenicom smatra da se ekonomska politika vodi manje-više kroz Ministarstvo financija, te je dovela do toga da se ništa bitno ne mijenja. "Proračun se temelji na bržoj dinamici povlačenja sredstava iz EU nego prijašnjih godina, a otvara se pitanje jesmo li za to sposobni. U slučaju da do toga ne dođe, vjerojatno će i u 2015. državni proračun morati biti rebalansiran", ocijenio je Kroflin.

Problem vidi i u transparentnosti proračuna jer je, drži, vrlo teško vidjeti što se za 2015. mijenjalo zbog uključivanja vlastitih prihoda koji prijašnjih godina nisu bili uključeni, kao i zbog izdvajanja HZZO-a iz državne riznice i uključivanja javnih zdravstvenih ustanova. "Te dvije stvari bitno kompliciraju usporedbu ovogodišnjeg s proračunom za iduću godinu", smatra Kroflin.