Fleksibilni oblici rada, odnosno rad od kuće ili neke druge lokacije, nisu novost u poslovnom svijetu, a uz sve veću informatizaciju i digitalizaciju nove generacije teže novim oblicima komunikacije, izazovima i brojnim mogućnostima, kao i ravnoteži između rada i života. Zato sve više tvrtki i u Hrvatskoj svojim djelatnicima omogućava takav način rada. I nekoliko velikih hrvatskih tvrtki omogućava svojim djelatnicima rad od kuće poput, između ostalih, Ina, Ericsson Nikola Tesla te Raiffeisen banka, dok Hrvatska udruga poslodavaca redovito provodi edukacije o fleksibilnim oblicima rada. Direktorica ljudskih resursa RBA Irena Bašić Štefanić istaknula je da u banci redovito provode istraživanja kako bi povećali zadovoljstvo zaposlenika, a dio djelatnika ima fleksibilno radno vrijeme i mogućnost rada od kuće.

"Ipak, ljudima je važno da ne rade samo od kuće jer vole doći u tim i među svoje kolege, stoga rad od kuće kod nas nije pravilo nego izuzetak", istaknula je na konferenciji Bašić Štefanić. Radna mjesta više nisu toliko unificirana, a obrazovni sustav je ključ i temelj razvoja, napominje Milica Jovanović iz HUP-a. "Zaposlenik mora dobiti priliku za razvoj svoje kompetencije i ambicije. Uvedeni su fleksibilni oblici rada kako bi se izašlo ususret radniku, no nužne su nam stalne promjene. Naš Zakon o radu je vrlo sličan onome od prije 10 ili čak 20 godina, a u međuvremenu se u SAD raspravlja o tome treba li freelancere educirati kao i stalne zaposlenike. Naše zakonodavstvo ne prati ono što se već dogodilo kod nas, nove trendove, a to je da mnogi ljudi rade od kuće", istaknula je Jovanović.

Uvođenje fleksibilnih oblika rada u Ini je započelo tijekom srpnja 2016. kad je pokrenut pilot projekt u trajanju pet mjeseci. Nakon odličnih rezultata koje su pokazale ankete o zadovoljstvu radnika, Ina je 1. siječnja 2017. godine za sve svoje radnike u izvansmjenskom radu uvela mogućnost fleksibilnih oblika rada – projekt FORa. N

akon njegovog službenog uvođenja 2017., anketa o zadovoljstvu ponovno je dala odlične rezultate: Čak 94% radnika izrazilo je zadovoljstvo fleksibilnim oblicima rada, 99% radnika potvrdilo je da fleksibilnost povećava ravnotežu između privatnog i poslovnog života, a 96% potvrdilo je da fleksibilni oblici rada povećavaju produktivnost i motiviranost. Radi se o jednoj od najraširenijih svjetskih praksi u području ljudskih resursa koja doprinosi ostvarenju strategije kompanije, čime se Ina svrstala uz bok svjetskih kompanija.

Inin projekt FORa
"Fleksibilno radno vrijeme je radno vrijeme s promjenjivim vremenom početka i završetka rada unutar osnovnih, prethodno definiranih pravila. Mogu ga koristiti svi zaposlenici koji rade puno radno vrijeme s obavezom ostvarivanja mjesečnog fonda sati. Obavezno radno vrijeme je u trajanju od 10 do 15 sati svakog radnog dana. Početak rada u danu može biti od 8 do 10 sati, a završetak od 15 do 20 sati. Zaposlenici dnevno mogu raditi minimalno 5 do maksimalno 12 sati. Ovaj oblik rada radnik može povremeno koristiti na vlastiti zahtjev, a uključuje obavljanje posla od kuće onda kada mu to omogućavaju okolnosti i vrsta posla. Na radniku je da osigura nesmetani, povjerljiv i siguran prostor", objašnjava Stela Stare, direktorica Nagrađivanja i operativnog poslovanja ljudskih resursa u Ina.

Projekt FORa operativno podržava interno razvijena IT aplikacija putem koje radnici podnose zahtjev za korištenje ovih pogodnosti i koja služi za ostale administrativne aktivnosti vezane uz projekt. Također, Ina zaposlenicima uz fleksibilne oblike rada osigurava zdravstvene preglede i druge oblike osiguranja, provodi brojne programe usmjerene na promicanje zdravlja i roditeljstva te omogućava brojne druge pogodnosti. Sukladno modernim svjetskim praksama, uz projekt FORa tvrtka provodi niz projekata s ciljem zadržavanja postojećih radnika te privlačenja talenata s tržišta rada. Činjenica je, ističe Stare, da zaposlenici ostaju u kompaniji ako se osjećaju uvaženo i cijenjeno te ako im se, između ostalog, pruža mogućnost boljeg balansa između privatnih i poslovnih odgovornosti.

"FORa je jedan od projekata za koji kontinuirano dobivamo izrazito pozitivne povratne informacije od naših kolega. Visoko zadovoljstvo radnika koji su sudjelovali u pilot projektu 2016. značilo je dobru osnovu za širenje dostupnosti projekta na sve radnike kojima karakter rada i raspored radnog vremena to omogućuju", ističe Stare te dodaje da je fleksibilnost u radu jedan od bitnih motivatora za radnike zato što omoguće samostalnije organiziranje radnog vremena tijekom dana i olakšava održavanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života.

"Motivirani radnik je produktivniji, a to je svakako u interesu svakog poslodavca. S obzirom na to da se redovito susrećemo s kolegama iz drugih hrvatskih tvrtki i s njima dijelimo naše interne prakse iz domene ljudskih resursa, znamo da je dio njih prepoznao važnost fleksibilnosti u radu te neke od njih već imaju slične interne programe", kaže Stela Stare.

O radu od kuće i temeljnom zakonskom okviru razgovarali smo s Kristianom Plazonićem, odvjetnikom koji se bavi Zakonom o radu i radnim odnosom, s oglednim primjercima i sudskom praksom, o čemu je napisao knjigu i priručnik. U Zagrebu drži seminare na kojima zainteresiranima razjašnjava sve potrebne radnje kako bi se rad od kuće mogao iskoristiti u legalnom okviru.

"Seminar razrađuje pravni institut rada kod kuće. Poticajno je ponajprije bilo to što ta tema do sada nije adekvatno bila zastupljena na seminarima. U odnosu na neke druge institute radnog prava vrlo je malo i tekstualno zastupljena u pravnoj literaturi kod nas. Šteta, jer se radi o pravnom institutu za koji poslodavci imaju interes. Uzevši u obzir da je to relativno novi institut radnog zakonodavstva, očito je potrebno još neko vrijeme da taj institut dobije na značaju. Stoga seminarom težimo da sve one poslodavce koji su do sada bili sumnjičavi potaknemo da tamo gdje ima stvarnog opravdanog razloga primjene rad kod kuće", objašnjava Plazonić. Rad na izdvojenom mjestu rada, a time i rad na daljinu, RH ima uređen u Zakonu o radu, a može se urediti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

"Korist od rada kod kuće mora procijeniti svaki poslodavac ovisno o poslu koji obavljaju njegovoj radnici, imajući u vidu djelatnost tvrtke. To su ponajprije djelatnosti u ICT-u, ali i druge koje s obzirom na prirodu posla naginju tome da se posao može odraditi kod kuće. Smije se sve ono što je u skladu sa zakonskim okvirom koji uređuje rad kod kuće. Ne smije se nikako dopustiti da radnik obavlja rad kod kuće, a da poslodavac sve to nije pravno uredio. Pod tim se predmnijeva da mora postojati jasan i nedvosmislen obvezni sadržaj pisanog ugovora za rad kod kuće", napominje.

Naime, rad od kuće moguć je uz pristanak i poslodavca i zaposlenika. Bilo bi korisno za poslodavca, ako se već odlučuje na primjenu pravnog instituta kao što je rad kod kuće, da za pravni dio angažira odvjetnika koji se pretežito bavi i ima iskustvo u području radnog prava. Zbog propusta kvalitetnog pravnog uređenja za poslodavca je moguća novčana kazna u iznosu do čak 100.000,00 kuna. Zato je bitno je pravno prevenirati da se to dogodi, a to je jedino moguće edukacijom", napominje odvjetnik Plazonić.

'I država mora biti kreativna'
Izvor međunarodnog prava je, kada je u pitanju rad kod kuće, Konvencija broj 177 o radu kod kuće, koju Republika Hrvatska nije ratificirala, kaže naš sugovornik.  "Napravljeni su određeni pomaci vezano za naše tržište rada u odnosu na informatizaciju i nove trendove. Smatram da ima još puno prostora za napredovanje, ali bi vezano uz to osim individualnog pristupa svakog poslodavca bilo više nego korisno da i Republika Hrvatska kao država bude poticajna. I to ne isključivo na način, da to uvijek netko zahtijeva od nas, nego da i sami budemo kreativni. Dapače, da izmijenimo situaciju, pa da i mi budemo poticaj nekom drugom", smatra Plazonić. Neminovan je i utjecaj tehnologije na tržištu rada, a jedna od posljedica je, kaže, da u nekim djelatnostima nema potrebe za onolikim brojem radnika koliko ih je u ne tako davnoj prošlosti bilo potrebno.

"Još nedavno smo imali radnike s izostankom polivalentnosti, kako u obavljanju posla, tako i u rješavanju problema na poslu. U tvrtkama je svojedobno bilo zaposleno nekoliko radnika na jednostavnim poslovima, a koje sad u suvremenom poslovanju obavlja samo jedan radnik. Fleksibilnost na radnom mjestu je već sad, a naročito u budućnosti, ono što će se sve više zahtijevati od svih dionika u radnom procesu. Tu dolazimo i do pitanja rada kod kuće. Naime, on je način da poslodavac smanji trošak. To znači i da primjena tog pravnog instituta u nekim slučajevima može omogućiti i opstanak poslodavca na tržištu rada. Sama primjena rada kod kuće je u biti i praćenje pozitivnih trendova u suvremenom svijetu rada", ističe Plazonić. Da je interes za rad od kuće u legalnim okvirima velik pokazuje i značajan broj ljudi na seminarima jer se polaznici žele upoznati s osnovom pravnog instituta rada kod kuće i njegovim posebnostima, objašnjava Plazonić.

Konzultant za digitalne komunikacije Tomislav Pancirov danas, uz digitalne komunikacijske strategije, edukacije i konzalting oko digitalnog poslovanja i brendiranja, radi na svom YouTube kanalu i vodi blog na kojem piše o temama pokretanja biznisa, lifestyle poduzetništva i digitalnog nomadstva, te je jedan od primjera poduzetnika koji su pokrenuli vlastiti posao i rade od kuće. Uz stručne savjete Plavog ureda u Zagrebu odlučio je iskoristiti potpore za samozapošljavanje jer nije osjećao pritisak početka poslovanja za kupovinu opreme i plaćanje doprinosa, a posao mu je tako omogućavao i njegov životni stil. Razgovarali smo s njime o radu od kuće i prednostima i nedostatcima, kao i o tome je li fleksibilnost radnog mjesta u budućnosti, ali već neminovna. 

Digitalni nomadi
"Rad od kuće je odličan ako se dobro organizirate. Mir i vlastito okruženje su prednost, a nedostatak može biti otuđenje jer ako ne zakažete druženja van posla, brzo možete shvatiti da ste par dana proveli doma", objašnjava Pancirov. Kako nije vezan uz ured, gotovo svaki dan je, kaže, drugačiji, a on sam najproduktivniji je u večernjim satima. "Digitalno nomadstvo je nešto što je jako prirodno, krećemo se kako nam odgovara i radimo svoj posao kada nam odgovara putem digitalnih alata. Radio sam u kafiću, coworkingu, avionu, pa čak i na trajektu i zapravo nema velike razlike od rada ostalih zaposlenih koji nose posao sa sobom, samo što ja ne moram poslije sjediti u uredu kako bih ispunio nametnutu normu", navodi.

Smatra da su uredu i fiksno radno vrijeme strast prošlosti, a "open space" prostori koji se prodaju pod ideje suradnje i timskog duha zapravo su samo ušteda poslodavcu uz dokazano veći stres zaposlenicima, smatra naš sugovornik. "Moderni uredi su nastali još u 18. stoljeću kada je kolonijalistička East India Company izgradila zgradu poslovne namjene kako bi smjestila veliki broj svojih zaposlenika. Stotinjak godina nakon toga radnici su na prvosvibanjskom prosvjedu u Chicagu zahtijevali osmosatno radno vrijeme i tako definirali današnje radno okruženje.

Nije li čudno što život većine današnjih radnika funkcionira po dogmama koje su nastale još u doba industrijske revolucije?" pita se Pancirov. Uz to smatra da je sve teže naći kvalificirane zaposlenike koji žele raditi na stari način pa će se i poslodavci, kaže, morati prilagoditi, no misli da su oni koji poštuju potrebe svojih djelatnika u manjini. "Moramo gledati holistički na biznis jer je privatni život jednako važan kao i profesionalni te se ne mogu odvajati. Drago mi je što sve više ljudi shvaća da im je takva perspektiva potrebna. To je jedini način da održivo ostvarujemo rezultate na zadovoljstvo zaposlenika, poslodavaca i društva u cjelini", zaključuje Pancirov.