Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH) protivi se uvozu radne snage za turizam i ugostiteljstvo jer vjeruju da se radnici mogu naći i u Hrvatskoj, ali im iduće godine treba dati bolje uvjete s povećanjem minimalne plaće sa sadašnjih 3.120 na oko 3.800 kuna, poručuje predsjednik STUH-a Eduard Andrić.
Povećanje minimalne plaće i bolji uvjeti za radnike u turizmu i ugostiteljstvu, poput plaćenog smještaja i drugog, bit će i neke od glavnih tema u predstojećim pregovorima sindikata i poslodavaca za iduću godinu odnosno za novi nacionalni kolektivni ugovor za te djelatnosti jer sadašnji ističe krajem ove godine, a slijedom ranijih dogovora sve što ispregovaraju u primjenu bi trebalo prije 1. svibnja, odnosno prije početka jačeg dijela sezone.
Andrić u razgovoru za Hinu ističe i da je prosječna plaća u turizmu i ugostiteljstvu za tzv. bijelo osoblje ('obični' kuhari i konobari, pomoćni radnici, sobarice, vrtlari i slični) i bez menadžmenta za prvih šest mjeseci ove godine od nešto malo više od 4.100 kuna također niska i traži povećanje.
"Teško je očekivati da će poslodavci sada pristati na povećanje plaća za iduću godinu, s obzirom na najavljeno povećanje stope PDV-a na ugostiteljske usluge, no s obzirom na nedostatak radne snage već ove godine, a što bi iduće moglo biti i jače izraženo jer su i potrebe veće, smatramo da do rasta plaća u turizmu i ugostiteljstvu mora doći. Uostalom, svima je jasno da turizam nosi gotovo cijelo hrvatsko gospodarstvo i krajnje je vrijeme da se politika prema radnicima u turizmu i ugostiteljstvu promijeni jer godinama 'mlatimo praznu slamu' i znamo gdje su problemi, ali ih ne rješavamo", naglašava Andrić.
Ove se godine tražilo za turizam i ugostiteljstvo oko 15 tisuća novih radnika, i jedva ih se našlo, a iduće godine, prema procjenama, tražit će ih se barem oko 20 tisuća.
Upozorava pritom i da je nakon ove ljetne sezone i sa zatvaranjem hotela i drugih objekta dosta ljudi, primjerice iz Slavonije koji su radili kao sezonci, ali i za stalno na obali, otišlo iz zemlje, većinom raditi u Austriju i Irsku gdje su plaće u tom sektoru daleko bolje.
Primjerice, Austrija, koja je također u potrazi za radnicima kojih im nedostaje, konobarima nudi 1.300 eura plaću plus 13. plaću te smještaj i hranu, a uz to, tamo je, kao i u Irskoj, kupovna moć i standard građana veći pa radnici i od napojnice mogu očekivati više nego u Hrvatskoj.
Porast PDV-a znači porast cijena, pad potrošnje i stagnaciju plaća
Napominjući kako u sindikatu namjeru za povećanjem PDV-a za ugostiteljstvo drže jako lošom, jer ne samo da se time 'reže zelena grana na kojoj cijela Hrvatska sjedi' nego je i u potpunosti suprotna turističkoj strategiji koja je nakon dugo čekanja i traženja konačno i usvojena,
Andrić smatra lošim i što se u takvu reformu ušlo bez dubljih analiza posljedica koje bi sektoru, ali i šire moglo donijeti takvo povećanje.
"Bez obzira što su hotelima za smještaj – noćenje s doručkom i/ili s polu i punim pansionom – 'ostavili' PDV od 13 posto, shvaćajući valjda da bi povećanje na 25 posto bio veliki 'udarac', s obzirom da je sezona 2017. praktički već ugovorena i da se ne mogu mijenjati cijene niti zaustavljati hotelske investicije, ipak očekujemo porast cijena i u hotelskim i u drugim ugostiteljskim objektima, restoranima, barovima, kafićima, slastičarnicama i drugima, a to bi moglo dovesti i do pada potrošnje", ističe Andrić.
Iluzornim pritom drži da će takvo povećanje PDV-a, pa i cijena, podnijeti i platiti samo stranci-turisti, jer se oko 90 posto od oko 30 tisuća malih ugostiteljskih objekata, ne nalazi na obali, nego u kontinentalnom dijelu zemlje gdje ni ne dolazi puno stranaca, nego većinu ugostiteljskog prometa čine naši građani kojima standard također nije 'bajan'.
"Poslodavci u ugostiteljstvu i turizmu moraju konačno shvatiti da kvalitetnog radnika moraju i više platiti, jer njega u turizmu, za razliku od nekih drugih djelatnosti, ne može zamijeniti neki softver ili stroj, a mora se promijeniti i odnos prema sezoncima, omogućiti im plaćeni smještaj i drugi bolji uvjeti, poput ugovora, edukacije. Općenito, treba ljude, pogotovo mlade, više zainteresirati za rad u turizmu i kroz plaće, ali i kroz školovanje s više, pa i plaćene prakse", zaključuje Andrić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Niske plaće, beskrajno radno vrijeme, gotovo nepostojeći slobodni dani, prijavljivanje na minimalac, ostalo se isplaćuje na crno, ako se uopće isplati, skup i neprikladan smještaj…baš se čudim zašto radnici bježe u inozemstvo…
Oni koji neće raditi za 3.120 neće htjeti raditi ni za 3.800 kn , oni neće raditi u Hrvatskoj za nikakve novce.
Kada su tako pametni neka si otvore sa malo kuna svoju tvrtku , obrt ili OPG i neka se dokažu svojoj ženi , djeci i svima nama.
Ukoliko im je kvalitetan radnik potreban onda će ga poslodavci morati platiti htjeli to ili ne. No zašto sindikati ništa ne govore o radu na crno, isplatama na crno i uvjetima rada kod malih poslodavaca. Tamo sindikata nema,a država ne štiti ni zaposlenika niti svoj interes. Nije ni čudo da je na burzi 40.000 ugostiteljsko-hoteljerskih radnika, a u stvarnosti ih nema. To je puno veći problem nego li status zaposlenih u velikim hotelskim sustavima koji je manje više reguliran na primjeren način.
Uključite se u raspravu