Na Trgovačkom sudu u Zagrebu je izrečena povijesna presuda u slučaju Franak – građani su pobijedili banke. Godinu dana nakon što je protiv osam najvećih banaka pokrenut spor zbog kredita u švicarskom franku, sudac Radovan Dobronić presudio je da su banke krive.

U nepravomoćnoj presudi sudac je istaknuo da su banke povrijedile kolektivne interese potrošača jer ih nisu informirali u cijelosti što je dovelo do neravnoteže u ugovorenim pravima na štetu potrošača.
 
Banke nisu utvrdile parametre izračuna za kamatne stope i to na štetu potrošača, rekao je sudac Dobronić. Ocijenio je i da je jednostranim povećanjem kamatnih stopa povrijeđen kolektivni interes pa je bankama naloženo da moraju preračunati glavnicu u kune na dan sklapanja kredita uz fiksnu kamatnu stopu. No, povrat novca korisnici kredita mogu potraživati u posebnim pojedinačnim postupcima.

Povijesna je to presuda u borbi za prava potrošača koja će promiijeniti način poslovanja banaka i njihov odnos prema klijentima. Ipak, radi se tek o prvom koraku nakon koje je izvjesno da će banke uložiti žalbu na višu instancu pa stručnjaci procjenjuju da spor može trajati nekoliko godina.
 
Udruga Franak, u čije je ime Savez Potrošač podignuo tužbu, procjenjuje da je kredite valutno vezanim uz švicarski franak ima oko 100.000 građana. Krajem 2010. krediti u švicarcima dosegnuli su 35,5 milijardi kuna od čega je stambenih bilo 25,4 milijardi kuna, drugim riječima gotovo deset posto svih kredita koje su banke plasirale građani su podignuli za rješavanje stambenog pitanja.

Obrazlažući presudu sudac je bankama naložio da u roku 60 dana potrošačima omoguće da glavnicu izraze u kunama na dan zaključenja kredita uz fiksnu kamatnu stopu te im zabranio takvu praksu u budućnosti.
 
Osam banaka koje su izgubile spor moraju platiti oko 440.000 kuna sudskih troškova.
 
Krajem ožujka stambeni krediti u švicarcima smanjili su se na 22,6 milijardi kuna, a problema s otplatom ima 9,6 posto odnosno 2,18 milijardi kuna.
 
Presuda je objavljena protiv osam tuženih banaka: Zagrebačka banka, Privredna banka, Erste & Steiermärkische Bank, Raiffeisenbank, Hypo alpe-adria-bank, OTP banka, Société générale – Splitska banka  i Volksbank.

Suđenje je počelo u ožujku, kada je sudac ustvrdio da je valutna klauzula dopuštena, ali da bi njena primjena trebala biti iznimka, a ne pravilo te da se postavlja pitanje opravdanosti uvođenja tog instrumenta u vrijeme dok je kuna bila stabilnija od franka i eura.

Niz korisnika spornih kredita posvjedočio je da su im banke sugerirale da je franak stabilna valuta, ali su im kasnije drastično porasle rate dugoročnih kredita vezanih uz tu valutu čiji je rast u kombinaciji s povećanjem kamata brojnim dužnicima, nakon višegodišnje otplate, povećao iznos preostale glavnice.

Opunomoćenici banaka rast kamata obrazložili su skupljom tržišnom kamatnom stopom i troškovima kapitala, ustvrdivši da bi bez njihove obazrivosti povećanje bilo još i više.

Ovisno o tumačenju presude banke bi gubitak spora mogao stajati između 14 i 18 milijardi kuna, procjenjuju stručnjaci:

• Linić o presudi za "švicarac": To je sada stvar banaka

• HNB nema komentara na presudu o 'švicarcu'

• Izgube li spor, bankama prijeti gubitak do 18 milijardi kuna

• Sindikati jednoglasno pozdravljaju presudu za 'švicarce'