Prvi put nakon bankarske krize 1998. godine, hrvatske su banke prošlu godinu završile u minusu, čemu je najviše prinodio trošak konverzije kredita vezanih uz švicarski franak, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Naime, prošlu je godinu 28 hrvatskih banaka završilo s ukupnim bruto gubitkom u iznosu višem od 4,7 milijardi kuna, a iz HNB-a su na Hinin upit potvrdili da je to prvi put od bankarske krize 1998. godine, kada je ukupni bruto gubitak banaka iznosio od 2,7 milijardi kuna, odnosno 2,9 milijardi kuna u neto iznosu. 

Iako je iznos bruto gubitka iz prošle godine značajno veći od onog iz 1998. godine, iz HNB-a ističu da je te rezultate potrebno staviti u odnos s imovinom i kapitalom, da bi se izračunale stope povrata i usporedila profitabilnost banaka 1998. i 2015. godine.

"Pokazatelji profitabilnosti ROAA i ROAE – prinos na prosječnu imovinu (prije poreza) i prinos na prosječni kapital (nakon poreza) – u 1998. godini iznosili su -2,8 i -16,1 posto, a u 2015. ti pokazatelji iznose -1,2 i -8,3 posto", ističu iz HNB-a.

Hypo generirala gotovo polovicu ukupnog gubitka

S gubitkom je, prema privremenim nerevidiranim podacima HNB-a, 2015. godinu završilo čak 15 banaka, a najveći gubitak iz poslovanja iskazala je Hypo Alpe-Adria-Bank i iznosio je 2,25 milijardi kuna ili 47,5 posto ukupnog bruto gubitka svih banaka u prošloj godini.

Iz te banke ističu da je poslovni rezultat za 2015. godinu "prvenstveno rezultat neminovnog negativnog učinka švicarskog franka, te dijelom završetka internog restrukturiranja i temeljitog čišćenja bilance u skladu s procesom privatizacije, a što je imalo negativan jednokratni učinak". 

Pritom ističu da je "neupitni dokaz stabilnosti budućeg poslovanja Hypo banke stopa adekvatnosti kapitala veća od 22,66 posto, što je druga najbolja stopa i što jamči kako se prošlogodišnji rezultat ni na koji način neće negativno odraziti na buduće poslovanje banke, niti na klijente". 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

"I tijekom 2015. godine Banka je ostvarila pozitivne poslovne iskorake, poput više od 4,5 milijardi kuna plasmana, značajnog rasta plasmana u segmentu malog i srednjeg poduzetništva, osjetno poboljšala ključne poslovne indikatore poput omjera kredita i depozita, akvizirala je nove klijenata, razvijala moderne proizvode i usluge, a usto Banka ima i daleko najbolji te od prosjeka industrije dvostruko niži omjer nenaplativih kredita", zaključuju iz Hypo banke.

Glavni krivac 'švicarac'

Po iznosu gubitka u prošloj godini slijede Erste & Steiermaerkische banka, s 1,24 milijarde kuna gubitka, te Zagrebačka banka, koja je prošlu godinu završila s bruto gubitkom od 662,3 milijuna kuna, dok je Raiffeisenbank Austria poslovala s 310,7 milijuna kuna bruto gubitka. Gubitak iz poslovanja Sberbanke iznosi 244,6 milijuna kuna, dok je OTP banka iskazala 156,5 milijuna kuna bruto gubitka.

Riječ je o šest od osam banaka koje su na hrvatskom tržištu nudile kredite vezane uz švicarski franak, a koje su prošle godine, radi primjene tzv. zakona o konverziji, odnosno izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju, morale izdvojiti značajne iznose za troškove konverzija. 

Primjerice, prema podacima objavljenima u nerevidiranim godišnjim izvješćima, samo Zagrebačka banka je za tu svrhu izdvojila 2,64 milijarde kuna, a Privredna banka Zagreb 1,31 milijardu kuna.

HNB je, pak, u svom posljednjem Biltenu objavio podatak da je samo u prosincu, koji je obilježio početak procesa konverzije i djelomičnog otpisa kredita u 'švicarcima', u eurske kredite konvertirana 2,1 milijarda kuna, a otpisana milijarda kuna kredita.

Preostale dvije banke koje su također nudile kredite u 'švicarcima', PBZ i Societe Generale – Splitska banka, prošlu su godinu završile u plusu, i to PBZ u bruto iznosu nešto nižem od 208 milijuna kuna, a Splitska banka od 156,8 milijuna kuna. Iako je riječ o dva najviša iskazana dobitka iz poslovanja među 28 banaka, ipak su iznosi značajni manji od dobiti iskazane prethodne godine, koja je za PBZ iznosila više od 820 milijuna kuna, a Splitsku banku gotovo 250 milijuna kuna.

Među bankama s najvećim iskazanim gubicima je i Jadranska banka, koja je 2015. poslovala s bruto gubitkom od 198,3 milijuna kuna, a nad kojom je početkom listopada prošle godine na prijedlog HNB-a otvoren sanacijski postupak.

U minusu su prošlu godinu, pokazuju podaci HNB-a, završile i Veneto (64,7 mln kn), Imex (59,7 mln kn), Vaba (50,4 mln kn), Karlovačka (9,2 mln kn), Samoborska (7,8 mln kn), Slatinska (6,4 mln kn) i Tesla štedna banka (5,2 mln kn). Također, gubitak iz poslovanja, i to u iznosu od 35,4 milijuna kuna, prošle je godine iskazala i Banka Splitsko-dalmatinska, a iz HNB-a napominju da je nad tom bankom zbog neudovoljavanja zakonskim odredbama o adekvatnosti kapitala u tijeku poduzimanje supervizorskih mjera.

Od 13 banaka koje su prošle godine poslovala s dobiti, nakon spomenutih PBZ i Splitske banke, slijedi Hrvatska poštanska banka, čija dobit iz poslovanja za 2015. iznosi 126,3 milijuna kuna, dok bruto dobit Istarske kreditne banke iznosi 15,5 milijuna kuna.

Bruto dobit iskazale su i Štedbanka (9,6 mln kn), Banka kovanica (9,5 mln kn), Kreditna banka Zagreb (8,4 mln kn), BKS Bank (7,9 mln kn), Croatia (5,9 mln kn) i Podravska banka (5,7 mln kn), Kentbank (3,9 mln kn) te Partner (1,7 mln kn) i Primorska banka (334 tisuće kuna).

Zaba još uvijek najveća

Podaci HNB-a pokazuju i da je, iskazano vrijednošću ukupne imovine, i na kraju 2015. najveća hrvatska banka bila Zagrebačka banka, s imovinom od gotovo 106 milijardi kuna, što čini 26,4 posto ukupne imovine svih 28 banaka koje trenutno posluju u Hrvatskoj.

Naime, ukupna imovina svih banaka u Hrvatskoj na kraju prošle godine iznosila je 393,5 milijardi kuna i bila je 0,43 posto manja nego godinu ranije. 

Drugu poziciju zadržala je Privredna banka, s imovinom vrijednom 69,7 milijardi kuna, odnosno udjelom na tržištu od 17,3 posto, dok je na trećem mjestu ostala Erste banka, koja je s 59 milijardi kuna imovine na kraju prošle godine zauzimala 14,7 posto tržišta.

Štedionice u plusu   

Za razliku od banaka, pet stambenih štedionica prošle je godine poslovalo s dobiti, i to u ukupnom iznosu od 59,16 milijuna kuna, no i to je niže od 71 milijun dobiti iz 2014. godine, pokazuju podaci HNB-a.

Najveću dobit iz poslovanja, od 29,4 milijuna kuna, iskazala je Prva stambena štedionica Zagrebačke banke. Slijede PBZ stambena štedionica, čija bruto dobit iznosi 19,7 milijuna kuna, Wuestenrot, sa 7 milijuna kuna, Raiffeisen štedionica, s 2,3 milijuna kuna, te HPB stambena štedionica s nešto više od pola milijuna kuna bruto dobiti.