Prijeti li Hrvatskoj slom tržišta rada? Radnika nedostaje u gotovo svim sektorima, poslodavci šalju alarmantna upozorenja da se hitno mora djelovati, HNB procjenjuje da će se broj radnika u idućih 20 godina smanjiti za pola milijuna! 

Kako zadržati radnu snagu, treba li se još više otvoriti strancima, i ako da kojima – u Otvorenom su odgovarali zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Marina Nekić, zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić, ekonomski analitičar Mladen Vedriš, Mirko Habijanec iz Udruženja graditeljstva HGK i Nikolina Farčić, predsjednica Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije.

"Hrvatskoj nedostaje prema procjenama 50 do 60 tisuća ljudi, a trenutno bi se moglo zaposliti oko 17 tisuća ljudi", kazao je Bernard Jakelić. Plaćamo danak nečinjenju, dodao je – vezano za obrazovnu reformu, reformu mirovinskog sustava i izmene Zakona o radu. Napomenuo je kako već nekoliko godina 'vode bitku' s ministarstvima oko povećanja kvota za uvoz radne snage. "Baratali smo godišnjom brojkom od oko tisuću ljudi, a danas smo došli na oko 35 tisuća. 

Marina Nekić je kazala kako u Hrvatskoj rastu i zaposlenost i nezaposlenost. Više od polovice nezaposlenih čine žene i najviše je osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem (57,9 posto) a oko 26 posto nezaposlenih ima završenu najmanje osnovnu školu. Puno je i onih koji imaju preko 50 godina.

Mirko Habijanec naglasio je kako ima dosta nespretnosti u sustavu. "Imate ljudi koji su na Zavodu za zapošljavanje, a ne rade u Hrvatskoj. Imaju otvorenu firmu, ovdje imaju zdravstveno, a dočekat će i mirovinu". Građevina može zaposliti ljude sa Zavoda – trebamo ih obučiti, dati im pristojnu plaću – ali oni moraju željeti raditi. Ne postoji volja ljudi da rade – oni ili rade na crno, ili imaju druge izvore financiranja. Zdravstvo imaju badava, a ne žele se prekvalificirati", kazao je.

Nikolina Farčić se osvrnula na probleme hotelijerstva i turizma. "Kostur radne snage postoji, a ona se tijekom sezone nadopunjuje sezonskim radnicima. Sezonci su uvijek potrebni. Veliki je problem deprofesionalizacija radne snage, jer su u jednom trenutku svi mislili da se svime mogu baviti", kazala je. Vezano za loše uvjete koji se nude sezonskim radnicima naglasila je kako svaka takva priča ima lice i naličje. "Ne može se uvijek upirati prstom u plaće, jer one u bruto iznosu izgledaju izvrsno. Osim toga u malim poslovnim subjektima vrlo se dobro vidi tko kako radi i potreban je sustav nagrađivanja", dodala je. 

Vezano za povećanje plaća radnicima Bernard Jakelić je kazao kako HUP nema egzaktne odgovore koliko bi, nakon porezne reforme, a unutar bruto iznosa – mogli povećati neto plaće. "Ne mislim da se radi o pravoj reformi. Godinama tražimo smanjenje opterećenja na rad i troškove poslovanja, a dobili smo kozmetičke promjene", kazao je. "Naš rast se temelji na povećanju osobne potrošnje i izvozu. I male korekcije poreznih razreda imale su efekt na punjenje proračuna i rast BDP-a. Kad bi malo hrabrije zakoračili u porezne promjene – imali bi pozitivnije efekte", dodao je. Dobrim prijedlogom smatra da se neoporezivo osigura smještaj radnika i u industrijskoj djelatnosti, a ne samo sezonski u turizmu. Tome je pridodao i neoporezive uplate u 3. mirovinski stup, trinaestu plaću, prijevoz, topli obrok i druge mjere stimulacije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“