Većina gospodarskih sektora u Hrvatskoj vapi za radnom snagom, a kvota od traženih 65 tisuća radnika iz inozemstva, koju je vlada odobrila za narednu godinu, dovoljno govori o ozbiljnosti situacije.
Najveći problem je u sektorima koji počivaju na sezonskoj radnoj snazi, ili pak onoj iz koje radnici mogu vrlo lako i brzo naći bolje plaćen posao u zemljama zapadne Europe. Stanje je nešto bolje u industrijskim sektorima koji svojim zaposlenicima mogu ponuditi stalan posao i koliko-toliko pristojne plaće. Jedan od takvih, u kojem za sad situacija s radnom snagom nije alarmantna ali se "situacija prati s pozornošću" je prehrambena industrija.
Postojeća radna snaga
MM Mesna industrija iz Krašića u Zagrebačkoj županiji, koja je ovogodišnji dobitnik Zlatne kune Hrvatske gospodarske komore – Komore Zagreb u kategoriji srednjih tvrtki, zapošljava oko 200 radnika, a što im je za sada dovoljno za normalno poslovanje. Naime, kako pojašnjava Milivoj Medven, vlasnik i direktor tvrtke, uglavnom se snalaze s postojećom "starom" radnom snagom, a koju su minimalno dopunili s radnicima iz Bosne i Hercegovine.
"Situacija nam za sad nije alarmantna, ali bi to mogla postati svakog trenutka. U čitavom mesarskom sektoru, pa tako i kod nas, neki ljudi odlaze, dio ih se vrati, a drugi dio nadopuni novim radnicima. No, zabrinjavajuće je da mi preko burze ne možemo pronaći gotovo niti jednog radnika koji bi bio voljan raditi, bilo da se radi o vozaču, mesaru ili kvalitetnom pomoćnom radniku", ističe Medven. Dodaje da se boji da bi u narednom razdoblju mogli biti u ozbiljnim problemima jer, unatoč kvoti od ukupno 65 tisuća radnika za narednu godinu, procedura za pronalaženje i angažiranje radne snage je prekomplicirana i preduga. "Konkurencija u Sloveniji ili Njemačkoj nema gotovo nikakvih ograničenja ni kvota ako im treba radna snaga te potrebne radnike mogu angažirati već za nekoliko dana", kaže vlasnik mesne industrije iz Krašića.
Poslovanje MM Mesne industrije započinje 1974. godine kada je Milivoj Medven otvorio malu klaonicu. Godine 1995. započela je proizvodnja mesnih prerađevina. U Trgovački sud u Zagrebu poduzeće je upisano 2000. godine, a 2007. započelo se sa značajnim investicijskim ulaganjima u razvoj proizvodnje. Nova klaonica i prošireni proizvodni pogon pušteni su u rad 2008.godine, a 2010. uloženo je milijun kuna u investiciju energetske učinkovitosti kojom je uveden sustav solarnoga grijanja vode.
Izvozni objekti na listi EU
Ugovor o prijenosu odnosno pripajanju ukupne djelatnosti obrta MM Klaonica, prerada i prodaja mesa Milivoj Medven MM Mesnoj industriji d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge sklopljen je 2011. Iste su godine klaonica i proizvodni pogon uvršteni na popis izvoznih objekata za Europsku uniju. MM Mesna industrija danas nudi proizvode od svježe svinjetine, govedine i teletine do kobasica i ostalih mesnih prerađevina, a ponose se proizvodnjom visokokvalitetne hrane koja dolazi ponajprije s hrvatskih farmi, od provjerenih dobavljača.
Najpoznatiji proizvodi su hrenovke u prirodnom crijevu, žumberačka kobasica sa sirom, kuhana šunka i Krašićka kobasica. Tvrtka je 2017. godinu zaključila s prihodom od oko 284 milijuna kuna, od toga se 41 milijun kuna odnosi na prihode od prodaje u inozemstvu. Ukupna imovina Društva u prošloj je godini veća za 8,5 posto u odnosu na godinu ranije, a investicije u dugotrajnu imovinu u prošloj godini bile su oko tri milijuna kuna.
Namjera im je na stol svojih potrošača staviti hranu koja jamči kontinuiranu kvalitetu. I kako sami kažu, ne žele prodavati ništa što ne jedu i sami u svojoj kući i na svome stolu. "Njegujemo tradiciju, vjerujemo u sebe, u kvalitetu proizvoda i u ostvarenje svojih vizija. Odlika naše tvrtke je kombinacija tradicionalnih metoda i moderne proizvodnje koja je uvelike usmjerena na kvalitetu i sigurnost hrane", kažu u MM Mesnoj industriji.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.NETOČNO. ….Preko burze rada lokalne naravno….može se naći uglavnom sva , radna snaga…
ako ih nema na oglasima u tom mjestu, oglas se putem HZz .a šalje u Zagreb HZZ……
Drugovi, plaću treba zaraditi! Pola zaposlenih je ispodprosječno produktivno, nekompetentno i nekonkutentno na tržištu rada! Ovo se ne odnosi na sabor, ministaratva, županije i agencije tamo je taj postotak oko 80-90%
Budite poslodavac pa isplacujte placu i osjetite kako je to. Poslodavci su u 24h grcu, bore se, ulazu svu svoju imovinu, riskiraju i na kraju im ostane kao jedna placa radnila na traci u Njemackoj.
Tko od poslodavaca ne želi adekvatno platiti radnika neka jednostavno radi sam, onda neće imati nikakvog troška. Svi bi bili oni gazde a da im drugi crnče. Crnčite sami!
Budite poslodavac pa isplacujte placu i osjetite kako je to. Poslodavci su u 24h grcu, bore se, ulazu svu svoju imovinu, riskiraju i na kraju im ostane kao jedna placa radnila na traci u Njemackoj.
Super, neka poslodavci onda odu na traku u njemačku i riješe se muke! Što da ovdje maltretiraju i sebe i radnike robove!?!
Uključite se u raspravu