Prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR) ne nosi ništa dobro za radnike, loše će utjecati na sve njih, a posebice na žene, poruka je s okruglog stola "Žene i (ne)sigurno radno zakonodavstvo" koji se danas održao u Saboru u organizaciji Hrvatskih laburista te Ženske fronte za radna i socijalna prava. Situacija na tržištu rada je turbulentna, a nakon donošenja novog prijedloga ZOR-a bit će još žešća i nemilosrdnija, kazala je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

Prema iskustvima na osnovu prijava, njen Ured je utvrdio da se žene uglavnom zapošljava na određeno vrijeme, a pravilo je i da su starije žene te žene s djecom teret poslodavcu zbog češćih bolovanja na koja moraju ići. Poslodavci uopće ne žele zapošljavati žene u fertilnoj dobi, na razgovorima na posao i dalje one dobivaju diskriminatorna pitanja, teško napreduju, a češće doživljavaju i spolna uznemiravanja na radnom mjestu.

– Na osnovu žalbi koje smo dobili vidimo da se žene nakon povratka s porodiljnog prebacuje na lošiju poziciju ili slabije plaćen posao, neudanim ženama se daje posao van radnog vremena zbog ostalih kolega koji imaju obiteljske obaveze – navela je pravobraniteljica neke od primjera žalbi te ukazala na neke od ključnih problema izmjena ZOR-a – ugovori na određeno koji trebaju biti iznimka, a ne pravilo kao u Hrvatskoj, sve duži rad putem Agencija za privremeno zapošljavanje, loša preraspodjela radnog vremena…

– U ovako postavljenim rješenjima vidljiva je mogućnost zlouporabe istih na štetu radnika, osobito kada je na burzi puno nezaposlenih, a sve će posebno utjecati na žene. Zbog preraspodjele radnog vremena patit će obitelji pa će na taj način žene natjerati da same napuste radno mjesto. Ovaj zakon na suptilan način pokazuje trend da se žene vrati u kuću – primijetila je Višnja Ljubičić te dodala da novi prijedlog ZOR-a nije donio novine koje bi se bar uvjetno nazvale dobrima.  

– Novi ZOR vratit će natrag borbu za ravnopravnost, djelovat će na natalitet i demografsku sliku društva, a prelomit će se najviše na leđima žena koje nose višestruki teret u ovom društvu – zaključila je Ljubičić, a s njome se složila i Anamarija Tkalčec iz udruge CESI ustvrdivši kako će se ovaj loši zakon posredno preko žena prelomiti i preko njihovih užih i širih obitelji, što znači da on postaje problem društva.

– Dosegli smo dno zaštite radničkih prava. Svakodnevno dobivamo svjedočanstva žena o diskriminaciji i kršenju njihovih radnih prava. Javila nam se žena čija je prijateljica abortirala zbog straha da bi njena trudnoća dovela do gubitka posla, jedna žena je tri godine radila na ugovorima na određeno i kad je konačno trebala dobiti ugovor na neodređeno dobila je radnu knjižicu jer je zatrudnjela. Sljedeći primjer je žena koja nije dobila posao jer je svježe udana, pa je poslodavac strahovao da bi uskoro mogla i zatrudnjeti – prepričala je Tkalčec priče s kojima se žene javljaju na web stranicu i društvene mreže Radnica.org koju je CESI pokrenula.

Dala je i primjer novinarki jedne medijske kuće koje moraju potpisivati aneks ugovora da tri godine neće zatrudnjeti. Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar podsjetio je da koliko novi ZOR ide na štetu radnika, a da pri tome država ne osigurava društvene servise koji će pratiti te izmjene zakona – pa primjerice nema vrtića koji rade kasno poslijepodne i navečer, vikendima, blagdanima…

– To znači da i pitanje obitelji postaje ozbiljan problem. Tu posebno čudi nesuglasje među resorima, pa jedno ministarstvo priprema pronatalitetnu politiku, a drugo ženama nalaže da rade 60 sati – čudi se Lesar te dodaje da Hrvatska ima problem s prvim djetetom u mladim obiteljima i nikakve jednokratne novčane nagrade to neće popraviti. Dao je primjer i problema teritorijalne migracije u sklopu je HZZ podmirivao 50 posto troškova preseljenja obitelji zbog novog radnog mjesta, a po novom zakonu to je limitirano na 1000 kuna i to samo onima koji imaju ugovor na neodređeno vrijeme. Dao je i primjer statusa stranaca, primjerice strankinje koja je doselila u Hrvatsku zbog svog spajanja obitelji, a za dobivanje stalnog boravka prvo pet godina mora imati privremeni boravak tijekom kojem nema praktički nikakva prava – ne može se prijaviti na HZZ kao nezaposlena, sama mora plaćati zdravstveno osiguranje, ako ostane trudna nema porodiljnu naknadu, jedino jednokratnu za rođenje djeteta.

Ana Miličević Pezelj iz SSSH zaključila je da ovaj zakon legalizira dosadašnje nelegalno ponašanje poslodavaca.