„Gospodarenje otpadom je jedna od ključnih tema za ovu Vladu i državu. To je gospodarsko pitanje, pitanje stvaranja radnih mjesta, ne samo u komunalnim poduzećima, nego i na izgradnji sustava. To je pitanje racionalnog gospodarenja vrijednim sirovinama i resursima i naravno, pitanje kvalitete života. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je prioritet i nema alternative“, poručio je Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode na konferenciji za medije održanoj danas u Poslovnom dnevniku. Učinkovitim gospodarenjem otpadom kojemu je fokus na recikliranju, Europa štedi 72 milijarde eura godišnje. Povećanjem količine recikliranog otpada i Hrvatska bi uštedjela milijarde, stvorila bi se nova radna mjesta, a povećana gospodarska aktivnost u tom segmentu dovela bi i do gospodarskog rasta.

„Studija Europske komisije pokazuje da bi primjenjujući propise EU direktni prihodi u sektoru upravljanja otpadom i recikliranjem porasli za 42 milijarde eura, a do 2020. stvorilo bi se 400.000 novih radnih mjesta.“, poručio je Zmajlović dodajući kako je cilj Ministarstva izgraditi održivi sustav, centre za gospodarenje otpadom, te sanirati i uskladiti postojeća odlagališta otpadom ali i zatvoriti ona neusklađena. Za ostvarivanje tih ciljeva Hrvatskoj će na raspolaganju biti 4,5 milijardi kuna iz EU fondova.

Čelnici lokalnih i regionalnih samouprava i gradova morat će se pobrinuti da se u njihovim gradovima i općinama riješi pitanje zbrinjavanja otpada do srpnja (što je godinu dana od stupanja zakona na snagu), a ako ne budu plaćat će naknadu ili porez na prekomjerno odlaganje otpada.

"Ako ne uvedu primarnu selekciju, i ne smanje količinu otpada koji se odlaže, gradovi će morati plaćati naknadu. Trebaju razmisliti hoće li plaćati takav porez ili će taj novac uložiti u izgradnju nogostupa, javne rasvjete ili nečeg trećeg", poručio je Zmajlović. No, gradnja učinkovitijeg sustava u nekim bi gradovima i općinama mogla dovesti do poskupljenja komunalnih usluga.

"Građani u pojedinim gradovima i općinama do sada su imali vrlo niske cijene komunalnih usluga jer su se troškovi namirivali direktno iz proračuna pa ih građani nisu bili svjesni. Ili su se koristile jeftine metode odlaganja na neusklađena odlagališta. S obzirom na to da je lokalna politika uglavnom i komunalna politika, sigurno će biti teško donijeti odluku da se ta cijena poveća, ali to je nužno. Želimo budućim generacijama ostaviti našu državu, grad ili općinu u boljoj situaciji nego što je danas. Ovako, mi danas živimo na teret naše djece", zaključio je Zmajlović.

Kako bi osvijestio važnost ovog gospodarskog pitanja i Poslovni će se dnevnik aktivnije posvetiti praćenju i razvoju gospodarenja otpadom. "Izgradnja modernijeg i efikasnijeg gospodarenja otpadom ima veliki potencijal. Želimo pomoći da se taj potencijal iskoristi te da postane prilika za rast gospodarstva. U tu svrhu pokrenuli smo cjelogodišnji projekt "Gospodarenje otpadom", koji će započeti konferencijom 12. ožujka. Ideja je da na jednom mjestu okupimo sve uključene u ovaj sektor, od državne i lokalne samouprave, poslovne javnosti, developera, proizvođača opreme do financijskih institucija. Osim konferencije, Poslovni će dnevnik, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost mjesečno izdavati i bilten namijenjen ovoj djelatnosti", najavio je Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika. Konferencija će okupiti gotovo 300 sudionika, a među njima će biti čelnici javnih institucija i vodećih tvrtki iz sektora gospodarenja otpadom.

Među glavnim govornicima, osim ministra Zmajlovića bit će i Steve Creed, direktor odsjeka Održivog korištenja resursa poslovnog sektora WRAP-a iz Velike Britanije, Renato Šarc, ugledni znanstvenik s Instituta za održivi menadžment i tehniku gospodarenja otpadom Sveučilišta Leoben u Austriji, Frane Rogoznica, direktor Sektora razvoja i istraživanja C.I.O.S. grupe, Đuro Horvat, direktor Tehnixa, Marija Novosel, Voditeljica tehničkog odjela ZGOS-a te Branko Čop, direktor Tea otpadnih voda. . Na konferenciji će se potegnuti goruća pitanja koja zaokupljaju sve sudionike komunalnog sektora, od toga kako iskoristiti bačene milijarde koje leže u komunalnom otpadu, na koji način ga treba upravljati otpadom – treba li ga spaliti, obraditi ili kompostirati, do obrada otpadnih voda, poluge gospodarskog rasta.