Ukupna zaračunata bruto premija društava za osiguranje u Hrvatskoj u 2019. iznosila je 10,5 milijardi kuna, što je porast od sedam posto u odnosu na dotad rekordnu 2018. godinu, istaknuto je u utorak na briefingu za medije Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO).

Pritom su društva za osiguranje sa sjedištem u Hrvatskoj na domaćem tržištu zaračunala bruto premiju od 10,1 milijarde kuna, a na inozemnom gotovo 435 milijuna kuna. U segmentu neživotnog osiguranja premija je porasla za 11,3 posto, na 7,5 milijardi kuna, dok je u segmentu životnog osiguranja zaračunata bruto premija na godišnjoj razini zabilježila pad od 2,1 posto, na 3,07 milijardi kuna. Na kraju 2019. tako je bilo ukupno 9,5 milijuna sklopljenih polica neživotnog osiguranja, a životnog 1,45 milijuna.

Kako pojašnjava direktor HUO-a Hrvoje Pauković, pad kod životnih osiguranja nije dramatičan, a posljedica je razdoblja niskih kamatnih stopa. Osiguravajuća su društva u prošloj godini na ime osiguranih svota, odšteta i osigurnina hrvatskom gospodarstvu i građanima ukupno isplatila više od šest milijardi kuna, uz godišnji porast od 458,9 milijuna kuna ili 8,3 posto. Zaračunata bruto premija hrvatskih osiguravateljskih kuća ostvarena na tržištu EU-a lani je iznosila je 434,6 milijuna kuna, što je porast od čak 84,5 posto na godišnjoj razini. "Hrvatsko osiguranje postalo je izvozni proizvod, u smislu izvoza naših financijskih usluga na tržišta članica EU-a, i na to smo posebno ponosni", ističe Pauković.

Pritom prednjači tržište Austrije, sa zaračunatom bruto premijom od 247,3 milijuna kuna, slijedi tržište Slovenije sa 162,4 milijuna kuna te ono Italije s 18,1 milijun kuna, a prema vrstama prednjače osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja.

Lani je u Hrvatskoj sjedište imalo 16 društava za osiguranje, a primjerice prije četiri godine u Hrvatskoj bilo je čak 27 takvih društava. Uz pad broja društava pada i broj zaposlenih, a zadnjih godina je pad premašio 20 posto. Pauković kaže da ti trendovi nisu nužno loši, a dijelom su i posljedica želje sektora da bude efikasniji, konkurentniji, cjenovno usmjereniji prema potrošačima, pri čemu se značajna sredstva ulažu u digitalizaciju.

Ukupna imovina društava za osiguranje u RH doseže 45,6 milijardi kuna, čime zauzimaju treće mjesto u financijskom sektoru, iza banaka i obveznih mirovinskih fondova. Prema tržišnom udjelu osiguravateljskih kuća u premiji, prvo je Croatia osiguranje s 25,7 posto, a slijede Allianz s 12,9 posto te Euroherc s 12,1 posto. Wiener osiguranje je četvrto s 8,8 posto, Generali zauzima 7,6 posto, dok se na ostale odnosi 32,8 posto.

U neživotnom segmentu, najveći dio odnosi se na osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila te kasko osiguranje cestovnih vozila. Osiguranja motornih vozila, s 21,80 posto ujdela, i kasko osiguranja, s 11,9 posto, tako čine gotovo trećinu ukupnog tržišta, oko jedne trećine otpada na ostala neživotna osiguranja, dok s druge strane životna osiguranja u ukupnoj premiji sudjeluju s ukupno 29,08 posto.

Prosječna premija osiguranja od automobilske odgovornosti u 2019. iznosila je 883 kune, osam kuna manje no godinu ranije. Iznos te premije počeo je značajno padati od početka liberalizacije tog tržišta 2013. godine, kada je iznosila oko 1.500 kuna. "Tu je nestalo oko milijardu kuna prihoda godišnje hrvatskim osigurateljima, a završilo je u džepovima svih nas koji smo vozači i vlasnici vozila", kaže Pauković.

Dominantni igrač na tržištu dopunskog zdravstvenog osiguranja je HZZO, no on ne ulazi u statistiku HUO-a, gdje ga već od ranije smatraju nelojalnom konkurencijom, uz apele da treba početi poslovati po pravilima struke.

HUO pozdravlja izmjene Zakona o porezu na dohodak

U 2019. u segmentu dopunskog zdravstvenog osiguranja zaračunata bruto premija ipak je porasla, za 52,7 milijuna kuna, na gotovo 400 milijuna kuna. Rast je ostvaren i kod dodatnog zdravstvenog osiguranja, za 17,6 posto, na 189,3 milijuna kuna. U HUO-u su zadovoljni izmjenama Zakona o porezu na dohodak koje su stupile na snagu s prvim danom ove godine, kojima se u primitke na koje se ne plaća porez na dohodak uključene i premije dodatnog odnosno dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika.

HUO je predlagao objedinjavanje neoporezivog iznosa za oba dobrovoljna zdravstvena osiguranja te povećanje prvotnog iznosa na ukupno 3.000 kuna. Ministarstvo financija to je djelomično uvažilo te je iznos u konačnici objedinjen na 2.500 kuna, neovisno koliki je iznos dopunskog, a koliki dodatnog zdravstvenog osiguranja.

Inače, učešće premije osiguranja u BDP-u u 2019. u Hrvatskoj je 2019. iznosilo 2,68 posto, dok je prosjek EU-a 7,19 posto.  Građanin Hrvatske tako godišnje na osiguranje troši oko 347 eura, od čega u prosjeku 245 eura na neživotno, a 101 euro na životno osiguranje. S druge strane, građanin EU-a u 2018. je za osiguranje prosječno trošio 2.170 eura. Nadalje, Hrvati za osiguranje zdravlja izdvoje prosječno 20, a građani EU-a 232 eura, za osiguranje imovine iznosi su 48 naspram 174 eura u korist prosječnog Europljanina, dok se za motorna vozila po stanovniku u Hrvatskoj godišnje izdvoji 116, a prosjek EU-a je 238 eura.