Hrvatski gospodarstvenici opće stanje gospodarstva u ovoj godini ocjenjuju 'mršavom dvojkom' – s prosječnom ocjenom 2,09, a što se tiče gospodarskog rasta u 2013. uglavnom ne očekuju promjene u odnosu na ovu godinu, istaknuto je na današnjem predstavljanju publikacije Privrednog vjesnika "Poslovna očekivanja 2013.".
>>> Ljubo Jurčić najbolji je hrvatski ekonomski analitičar
Uz predstavljanje rezultata istraživanja, Privredni vjesnik je dodijelio i nagradu "Goraz Nikić" za najboljeg domaćeg ekonomskog analitičara, a treći put za redom tu je nagradu primio Ljubo Jurčić.
Stanje u gospodarstvu je lošije nego godinu prije, a zabrinjava što taj trend ne jenjava i gospodarstvenici procjenjuju da će se u 2013. povećati pritisak krize, pokazuju rezultati istraživanja u kojem je sudjelovalo 408 tvrtki.
Gospodarstvenici ne očekuju bitne promjene uvjeta poslovanja, većina ih (53 posto) smatra da se likvidnost neće bitno promijeniti, uglavnom ocjenjuju da će porezi i doprinosi ostati isti (44,6 posto), iako su "bombardirani različitim najavama" pa čak trećina njih procjenjuje da bi moglo doći do malog povećanja poreznog opterećenja.
Na upit kako će se oduprijeti krizi, 38,8 posto njih najavljuje da će rješenje potražiti u reorganizaciji poslovanja, a procjenjuju i kako će ulagačka atmosfera biti manje-više na razini ove godine, više od polovice ih očekuje da će povećati izvoz, no povećava se i broj onih koji će smanjivati broj zaposlenika – oko 39 posto ih najavljuje manje zaposlenih.
Komentirajući rezultate istraživanja i govoreći o tomu što Vlada planira učiniti, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić je kazao kako su kritike Vladi usmjerene na to da su reforme spore, a ne da se ne provode, te će ih Vlada stoga nastojati ubrzati.
Smatra i kako nisu dobre daljnje najave smanjenja zaposlenosti te najavljuje reforme koje bi trebale pridonijeti fleksibilizaciji rada, a da se pritom ne ugrožava temeljna sigurnosti radnika.
Možda je vrijeme da umjesto daljnjeg smanjenja doprinosa za zdravstveno osiguranje, razmislimo da dio sredstava preusmjerimo ka fleksibilizaciji tržišta rada, kazao je Grčić dodajući kako bi se to primjerice odnosilo na otpremnine. Razmišljanja bi, objašnjava, mogla ići u smjeru da se dio troškova zbrinjavanja radnika smanji, posebice za poduzeća koja su najviše u krizi, te da dio tog tereta na sebe preuzme država.
Veliku šansu Grčić vidi u fondovima EU, a ta će se prilika posebno vidjeti 2014. i 2015. godine.
Očekujem zaista investicijski bum, što bi moglo dignuti i građevinski sektor, kazao je Grčić i pritom nabrojao kako su po stotinjak milijuna eura vrijedni projekti obnove željezničkih pruga, u odlagališta otpada, vodoopskrbne sustave.
Kao područja na kojima Vlada treba ubrzano raditi, Grčić navodi restrukturiranje javnih poduzeća, jačanje poslovne klime i privatnih investicija, reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi, itd.
Privredni vjesnik dodijelio je i nagradu "Gorazd Nikić" za ekonomskog analitičara godine, a među njih pet s najvišim ocjenama – Ljubo Jurčić, Slavko Kulić, Željko Lovrinčević, Damir Novotny i Guste Santini – nagradu je treći put za redom dobio Jurčić.
Hrvatska ima sve pretpostavke za razvoj, ali nema tri – političko vodstvo koje to razumije, Vladu i institucije koje bi to provele, kazao je Jurčić koji je, kao i ostali analitičari, Vladi zamjerio što zanemaruje i zapostavlja znanost i struku.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Veliku šansu Grčić vidi u fondovima EU, a ta će se prilika posebno vidjeti 2014. i 2015. godine.
Očekujem zaista investicijski bum, što bi moglo dignuti i građevinski sektor, kazao je Grčić i pritom nabrojao kako su po stotinjak milijuna eura vrijedni projekti obnove željezničkih pruga, u odlagališta otpada, vodoopskrbne sustave.
A koji to poduzetnici? Dali oni koji mogu samo poslovati, ako ne isplacuju place i doprinose?
Nazalost u Hrvatskoj je tek 10% pravih poduzetnika. Ovi drugi funkcioniraju samo ako su na bilo koji nacin na drzavnoj sisi.
Uključite se u raspravu