Nakon što je u novi pogon i sustav za pročišćavanje plina i otpadnih voda u Savskom Marofu uložila oko 100 milijuna dolara, Pliva u Savskom Marofu planira još jedno ulaganje od 10 milijuna dolara, i to u proširenje kapaciteta za istraživanje i razvoj te gradnju nove zgrade u kojoj će biti laboratorij osiguranja kvalitete.
Najavio je to u srijedu Zoran Bunčić, član Plivine Uprave, predstavljajući ekološke projekte zahvaljujući kojima je izraelska Teva u postupku audita Savski Marof ocjenila svojom najboljom lokacijom kad je posrijedi zaštita okoliša. "Savski Marof elitna je lokacija na kojoj se lansira nekoliko novih proizvoda na godinu. U zaštitu okoliša uloženo je 90 milijuna kuna, i to u gradnju postrojenja koja predstavljaju najbolju raspoloživu tehnologiju (NRT)", istaknuo je Bunčić. Postrojenje za obradu plinova u funkciji je od svibnja prošle godine, dok je postrojenje za obradu otpadnih voda dobilo uporabnu dozvolu u srpnju ove godine. "Riječ je o zelenoj tehnologiji koja koristi mikroorganizme za obradu otpadnih tvari.
Dijelove postrojenja Pliva je kupila u Njemačkoj, nakon što je prethodne dvije godine funkcionirao pilot kojim se testiralo kako će se mikroorganizmi ponašati s otpadnim vodama, dok se dio krutog otpada spaljuje u Austriji", objašnjava Ante Radić, voditelj projekta. Zbog složenosti procesa, naime, farmaceutska industrija proizvodi znatno više otpadnih tvari u usporedbi s nekim drugim industrijama, pa je zaštita okoliša iznimno važna. Iako je Savski Marof, odakle izlazi gotovo cijela potrebna količina azitromicina za razvijena svjetska tržišta, ulaganjem u postrojenja za obradu otpadnih tvari postao elitna lokacija, još nije saniran zagađeni potok Gorjak.
Sanaciju potoka koji je u prošlosti onečišćen otpadnim vodama Plive, Kvasca i drugih subjekata nekoliko su puta najavili iz ministarstava zaštite okoliša i poljoprivrede, no odluka o početku sanacije koju trebaju provesti Hrvatske vode još nije donesena, niti je izdan nalog za plaćanje sanacije. U Plivi ističu kako već godinama imaju rezerviran novac za sanaciju potoka, no ističu da to ne mogu obaviti sami. Upućeni tvrde kako je pitanje koliko može biti aktualna analiza mulja u potoku Gorjak, koju je prije sad već sedam godina napravio Institut Ruđer Bošković, otkad Pliva i ne ispušta svoje otpadne vode u potok. Zahvaljujući napretku tehnologije, navodno postoji nekoliko učinkovitih rješenja za sanaciju potoka na održiv način. Potrebna je samo odluka nadležnih tijela.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.bar nešto pozitivno. kako političari i udruge eko-besposličara ne mogu nešto iz ovoga izvući?
da privatnik neće da očisti rijeku a država se trudi, diglo bi se jedno 5000 neradnika s državnog proračuna i mjesecima urlikali protiv neo-liberalnog kapitalizma, a kad je obratna situacija, privatnik godinama drži spremne novce, a država ne haje za kontinuirano trovanje – nitko ni da pisne.
Postoje neprovjerene informacije prema kojima se u mulju izvađenom iz potoka Gorjak sade čvarci iz kojih izrastaju pajceki !!!
[emo_palacg]
Uključite se u raspravu