Početak realizacije projekta gradnje Pelješkog mosta, trenutno najvećeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj, s odabranim izvođačem kineskim konzorcijem CRBC-om koji kreće s pripremnim aktivnostima, ali je i u nizu razgovora, prilika je koju stalno mjerkaju i hrvatske građevinske i montažerske tvrtke, pa i neke iz regije, ali i Brodogradilište Split.

Kakvi su izgledi za suradnju, pa i što će izvesti na tom projektu kao podizvođači, tek će se vidjeti, dok s druge strane, posve očekivano u fokus dolazi i sam Institut IGH, s inače zadnjom cijenom dionice od 158 kn i rastom zabilježenim na razini od 5,3%. Za tvrtku u većinskom vlasništvu ruskog investitora Sergeja Gljadelkina, s obzirom na činjenicu da je na međunarodnom tenderu isto od strane Hrvatskih cesta kao naručitelja odabrana kao najpovoljnija za nadzornika gradnje Pelješkog mosta, taj ugovor dolazi u pravom trenutku. Može biti ključna karta i zbog oporavka tvrtke, u smislu stjecanja važne reference za velike poslove na međunarodnim tržištima, te pomalo znakovitog povratka na top liste velikih domaćih kompanija po pokazateljima kao što je rast prihoda pa nadalje.

Baš tu činjenicu da je IGH angažiran na mega projektu od strateške važnosti kako za RH tako i EU, višestruko važnom za poslovanje tvrtke ocjenjuje i predsjednik Uprave Instituta IGH Oliver Kumrić, po struci građevinski inženjer, s iskustvom svojedobno i u vrhu državne administracije. Ugovor o pružanju usluga kompletnog stručnog nadzora i kontrole kvalitete materijala i radova na Pelješkom mostu za Institut IGH, kaže, znači potvrdu sposobnosti sudjelovanja u najkompleksnijim projektima i inženjerskim pothvatima u svjetskim razmjerima. "Drago nam je što će upravo naši stručnjaci biti zaduženi za ovako kompleksan posao i nadzirati kvalitetu izvođenja jednog od najznačajnijih i najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj.

Osim očekivanog pozitivnog učinka na prihodovnoj strani, taj posao nam svakako donosi i vrhunsku referencu za buduće poslove na inozemnim tržištima", ističe Kumrić. Nakon pune četiri godine od pravomoćnosti, a trenutno u završnoj fazi predstečajne nagodbe, IGH nastavlja s restrukturiranjem i pozitivnim trendovima, pa izgleda i da će tvrtka biti uskoro bez dugova iz predstečaja. U fokusu u ovoj godini, kaže Kumrić, ponajprije je dovršetak financijskog restrukturiranja s ciljem konačne otplate dugovanja po predstečajnoj nagodbi, zatim kadrovsko ekipiranje, što smatra bitnim za osiguranje dugoročne efikasnosti u realizaciji ugovorenih obaveza. Treći target, naravno, ostaje također ključno ugovaranje novih poslova kao preduvjeta profitabilnosti i održivog rasta poslovanja u području osnovnih djelatnosti tvrtke – projektiranja, stručnog nadzora, upravljanja projektima i laboratorijskih ispitivanja.

"Poseban naglasak pritom stavljamo na područje cestogradnje, gradnje željezničke infrastrukture i hidrotehničke projekte. Osim što aktivno djelujemo u Hrvatskoj i Sloveniji, u provedbi su ili očekujemo rezultate aktivnih natječaja na tržištima BiH, Crne Gore, Kosova, Albanije, Rumunjske i Gruzije. Upravo je internacionalizacija poslovanja jedna od ključnih strateških odrednica poslovanja Instituta IGH za sljedeće četiri godine, uz strateški cilj da 2022. preko 50% prihoda ostvarimo na inozemnim tržištima", navodi Kumrić.

Među najvećim projektima IGH-a iz područja projektiranja poslovi su modernizacije i nadogradnje pružne dionice Škrljevo-Rijeka-Jurdani, projekt 3. razvojne osi – sjever na dionici Velenje-Slovenj Gradec, novelacija projektne dokumentacije brze ceste DC12 na dionicama Farkaševac-Bjelovar i autoceste A5 na dionici Beli Manastir-Osijek. Pozitivan trend u ovoj godini bilježe i u području stručnog nadzora. 

I u tom je sektoru vidljivo povećanje broja infrastrukturnih projekata sufinanciranih iz fondova EU, većinom u sektoru izgradnje prometnica i vodnokomunalne infrastrukture. Među njima se ističu projekti Hrvatskih cesta (uz Pelješki most, to je bio i Most Čiovo, te npr. pristupne ceste s obilaznicom Stona, Obilaznica Omiša Dugi Rat-most Cetina-Omiš istok i drugi), projekti željezničke infrastrukture HŽI (Zaprešić-Zabok, Vinkovci-Vukovar, Križevci-državna granica) te lučke infrastrukture (projekt Kontejnerski terminal Brajdica pod Lučkom upravom Rijeka, Zagrebačko pristanište, terminal Generalni tereti i drugi). Uz njih, ali i mnoge druge na kojima trenutno rade, do kraja godine očekuju i rezultate nekoliko natječaja za izradu studijske dokumentacije na kojima tvrtka sudjeluje, u očekivanju da će i na njima biti uspješna.

Naš sugovornik ističe i uspješan razvoj segmenta tržišta hidrotehnike, s usmjerenjem, kaže, na projekte zaštite od štetnog djelovanja voda, navodnjavanja, razvoja vodnokomunalne infrastrukture na razini cijele Hrvatske, izrade projektne dokumentacije za smanjivanje gubitaka u vodoopskrbnim sustavima, gospodarenja otpadom te geotehničkog projektiranja i istraživanja.

Moguće je da ispod 'radara' prolazi i da je IGH danas uključen u gotovo sve najvažnije projekte u ovom segmentu; od npr. izrade projektne dokumentacije za modernizaciju savskih nasipa u duljini od 200 kilometara, izrade akcijskog plana zbrinjavanja mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za cijelo područje Hrvatske, kao i izrade projektne dokumentacije za uređaje za pročišćavanje otpadnih voda Aglomeracije Poreč (četiri uređaja i objekt za solarno sušenje mulja) te drugih sličnih projekata. Uz to, sukladno najavama s početka 2018., Kumrić s tim u vezi i zaokružuje njihovu strategiju: naime, ovaj segment tržišta ocjenjuje se kao jedan od najvećih potencijala, s obzirom na alokaciju EU novca, a i veliki broj projekata koji je u pripremi, što znači i da će IGH nastaviti s aktivnim nuđenjem svojih usluga.