Mljekarski sektor dosegnuo je kriznu točku na koju buduća Vlada mora u što kraćem roku dati konkretan odgovor kako domaća proizvodnja sirovog mlijeka ne bi posrnula u još dramatičniju situaciju, a prerađivačka industrija možda stavila lokot na ovdašnje pogone i iselila preradu na neka nova, pogodnija tržišta.

O kakvom alarmu je riječ, svjedoči najnovija analiza gospodarsko-interesnog udruženja Croatiastočar o zbivanjima u sektoru mljekarstva, gdje su za podlogu uzeli podatke o otkupu, preradi te izvozu i uvozu, ali i financijske pokazatelje za razdoblje 2009.-2015. Otkup mlijeka s domaćih farmi u tom je razdoblju pao sa 675 na 513 tisuća tona, uvoz sirovog mlijeka usporedno je uvećan s tri tisuće na 141 tisuću tona, dok je proizvodnja mliječnih prerađevina smanjena sa 471 na 384 tisuće tona.

Poplava sira
Najlošije stanje kod mliječnih prerađevina vezano je uz proizvodnju sira. Iako je u promatranom razdoblju izvoz povećan više od tri puta, na 5812 tona, istodobno je uvoz skočio s gotovo 11 na 24 tisuće tona u 2015., kada je u hrvatskim siranama proizvodnja iznosila ukupno 33,5 tisuća tona. Ruski embargo nagomilao je zalihe u pojedinim članicama Europske unije, pa su hrvatsko tržište preplavile enormne količine uvoznih sireva po dampinškim cijenama, što nije motiviralo mjerodavne državne institucije na traženje zaštite za obranu ugroženog nacionalnog tržišta i lokalnih proizvođača, što direktive Europske komisije dopuštaju, naravno, uz podastrte argumente.

Direktor Croatiastočara Branko Bobetić upozorava i na veliki pad potrošnje konzumnog mlijeka kod hrvatskih potrošača: u sedam godina pala je sa 328 na 235 tisuća tona. Uz eksploziju uvoza sireva ističe i golem rast uvoza tijekom prošle godine u odnosu na 2012. maslaca, čak 96 posto, te fermenata, kojih je uvezeno 27 posto više. Na strani izvoza, pak, osim sira, svi ostali pokazatelji su u velikom minusu. Tako je u razdoblju 2009.-2015. samo izvoz konzumnih mlijeka smanjen sa 22 na 13 tisuća tona, a fermentiranih proizvoda sa 18 na 10 tisuća tona.

U grupaciji mljekarstva u 2015. poslovalo je 57 kompanija, četiri manje nego 2012., a broj zaposlenih pao  je sa 3618 na 3174. Prošle je godine ova branša iskazala ukupni prihod od 5,48 milijardi kuna, što je za gotovo 400 milijuna kuna manje nego u 2012. Operativna dobit lani je iznosila 82,9 milijuna kuna, za razliku od 2012., kada je bila veća od 142 milijuna kuna. U odnosu na 2012. ukupni prihodi od izvoza prošle su godine bili veći 25 posto, narasli su na gotovo 750 milijuna kuna, što je za poboljšalo pokrivenost uvoza izvozom, dosegnula je 56 posto. 
 

Velika potraživanja
U promatranom razdoblju mljekarski sektor uspio je potraživanja od kupaca smanjiti sa 1,13 milijardi kuna na lani i dalje golemih 847 milijuna, usporede li se potraživanja s obvezama prema njihovim dobavljačima, koje su unatrag četiri godine u prosjeku godišnje iznosile oko 630 milijuna.Bobetić nadalje ističe kako o kriznom stanju u sektoru ilustrativno govori ne samo skromna konsolidirana neto dobit, koja je u ukupnom prihodu iznosila tek 1,94 posto, već i udio EBITDA od samo 5,48 posto, dok je deflacija cijena u prošloj godini uzrokovala dodatni pad koeficijenta tekuće likvidnosti od osam posto.  U 'crvenom' su i podaci vezani za ulaganja u dugotrajnu imovinu.

Naime, tijekom 2012. na razini sektora investicije su ukupno iznosile 143 milijuna kuna, da bi prošle godine na ulaganja otišlo tek nešto više od 81 milijun kuna. Dugoročne obveze prema bankarima mljekarska industrija srezala je sa 585 milijuna iz 2012. na 428 milijuna u 2015. Na razini sektora trošak za plaće u tom je razdoblju manji osam posto, iznosio je 373,6 milijuna kuna.