Oxford: Hrvatska po kvaliteti javne uprave na 35. mjestu među 38 zemalja, ali nam ubiranje poreza zato ide odlično

Autor: Poslovni.hr/Hina , 08. svibanj 2019. u 09:42
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Britansko istraživanje je u potpunoj suprotnosti s tvrdnjama ministra uprave Lovre Kuščevića koji se hvali upravo napretkom u digitalizaciji javne uprave.

Blavatnik School of Government sa Sveučilišta Oxford objavila je izvještaj o indeksu međunarodne usporedbe efikasnosti javnih uprava u 2019., a Hrvatska je na toj ljestvici na 35. mjestu među 38 zemalja, piše u srijedu Večernji list.

Riječ je o projektu pokrenutom 2017., a Hrvatska se ove godine prvi put našla među rangiranim zemljama. Indeks efikasnosti načinjen je na temelju indikatora koje je Blavatnik School of Government preuzela od organizacija koje dulje rade specijalizirane rang-liste za pojedina područja, od zakonodavstva do upravljanja kriznim situacijama, navodi dnevnik.

Po nekim indikatorima, naša se državna uprava pokazala prilično efikasnom pa je tako Porezna uprava u gornjem dijelu ljestvice. No, neke su javne usluge na samom dnu, a posebno nisku efikasnost to istraživanje bilježi u oblikovanju javnih politika i digitalizaciji uprave. U potpunoj je to suprotnosti s tvrdnjama ministra uprave Lovre Kuščevića koji se hvali upravo napretkom u digitalizaciji, no Ivan Koprić, profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, kaže da smo u tom izvještaju dobro prošli s obzirom na realnu kvalitetu uprave u Hrvatskoj. Pritom upozorava da je Hrvatska po kvaliteti podataka koji se uzimaju u obzir na zadnjem mjestu te ljestvice, navodi Večernji list.

"Mi se stalno suočavamo s time da se ne objavljuju podaci, da se objavljuju nepouzdani podaci, čak i oni za koje znamo da su netočni. Podacima se manipulira ili su jednostavno zatvoreni pa ne možete doći do njih nego morate nekoga za to moliti ili to platiti", kaže Koprić.

Kao primjer zatvorenosti uprave navodi registar zaposlenih u javnom sektoru koji vodi Fina, a za uvid u taj registar građani moraju platiti naknadu. Koprić uz lošu dostupnost podataka veže i loše rezultate u digitalizaciji javne uprave.

"Prvi korak u digitalizaciji javne uprave morala bi biti izrada registara, koji bi se neprekidno morali puniti podacima, ažurirati i biti točni. To je početak digitalizacije, a ne bezglavo kupovanje kompjutora za svaki ured i računalnih programa za koje država, ne znam zašto, plaća ovim ili onim tvrtkama", protumačio je Koprić za Večernji list.

Komentirajte prvi

New Report

Close