U zemljama EU-a ukupno je 12 milijuna dugotrajno nezaposlenih osoba, odnosno osoba koje su nezaposlene duže od godinu dana, a u Hrvatskoj takve osobe čine čak polovicu svih nezaposlenih, rečeno je u srijedu na konferenciji na kojoj su uz predstavnike europske Promatračke skupine za tržište rada (LMO) sudjelovali predstavnici hrvatske Vlade, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), Hrvatske udruge poslodavaca, sindikalnih središnjica i udruga civilnoga društva.

Predsjednica LMO-a Christa Schweng naglasila je kako je nedavno osnovanoj radnoj skupini zadaća da za Europsku komisiju pripremi mišljenja i prijedloge za rješavanje tog gorućeg problem koji je negativno utječe na društvo i pojedinca i povećava rizik siromaštva kod brojnih Europljana.

Dugotrajna nezaposlenost opterećuje proračun

Što je nezaposlenost dulja, dulje traju razne podrške i naknade nezaposlenima, što opterećuju proračun, a ukupna nezaposlenost raste. Zato nove mjere moraju biti usmjerene na brže zapošljavanje, što se može postići stjecanjem novog obrazovanja i vještina potrebnih na tržištu rada, rekla je Schweng.

Ostati nezaposlen duže vrijeme znači gubitak potrebnih znanja i vještina, zato je Vlada izradila niz mjera koje provodi HZZ kako bi što većem broju ljudi omogućili zapošljavanje, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Za ovu godinu u proračunu je osigurano 1,2 milijarde kuna za aktivne mjere zapošljavanja, a osim toga su za zapošljavanje mladih osoba na raspolaganju i sredstva iz Garancije za mlade, koja za idućih pet godina iznose oko 140 milijuna eura.

Mjerama aktivne politike potičemo i kratkoročna zapošljavanja kroz tzv. društveno koristan rad, a mjere dodatnog obrazovanja već su polučile rezultate, pa razvijenije županije bilježe porast zapošljavanja.

U cjeloživotno učenje uključeno tek 3,4 posto radnika

Obrazovanje i stjecanje novih vještina su prioritet, rekao je Mrsić, jer u današnjem svijetu novih tehnologija i vještina cjeloživotno učenje je vrlo važno.

U Hrvatskoj je danas u to uključeno tek 3,4 posto radnika, pa je za promjenu toga trenda nužno partnerstvo s poslodavcima. Moramo ubrzati priznanja neformalnih i informalnih oblika stjecanja znanja i vještina, poručio je Mrsić.

Europska komisija želi da se novim programima i mjerama dugotrajno nezaposlene osobe uključe na tržište rada unutar 18 mjeseci. Za to je potrebna suradnja socijalnih partnera, a smjernice i prijedlozi kako to napraviti trebale bi biti gotove do ljeta, rekao je voditelj Odjela za mobilnost i službe za zapošljavanje Uprave za strategiju Europa 2020. Jackie Morin.

Načelnik Eurofoundovog Odjela za zapošljavanje i promjene Donald Storrie smatra da dugotrajna nezaposlenost trajno smanjuje mogućnost gospodarskog rasta. Za razliku od Europe, SAD taj problem uspješno rješava usklađivanjem aktivnosti među sudionicima i vođenjem karijera, u čemu bitnu ulogu imaju savjetnici, a ključna je suradnja s poslodavcima.

Naknade utječu na motiviranost za traženje posla

Ocijenio je da učinci naknada za dugotrajno nezaposlene osobe nisu dobri. Ako su te naknade dulje one negativno utječu na motiviranost za traženje posla, istaknuo je Storrie.

Zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić bitnim drži suradnju s poslodavcima ističući da se čitav posao mora raditi u "prijateljskom okruženju". Država poslodavcima treba prepustiti da stvaraju nova radna mjesta, a preduvjet za to je reforma javne uprave i smanjivanje administracije.

Moramo ojačati socijalni dijalog. Sve mjere i poticaji države su dobro došli, ali samo nova radna mjesta mogu riješiti ovaj problem, poručio je Jakelić.

U ime sindikalnih središnjica govorila je Anica Miličević Pezelj navodeći da je u prošloj godini snižen indeks zaštite zaposlenja. Upozorila je da HZZ nudi niz mjera za zapošljavanje, no niti jedna nema vanjsku evaluaciju.

Dugotrajna nezaposlenost pogađa najviše osobe s nižom i srednjim obrazovanjem i mjere bi trebale biti pažljivije birane i oblikovane u odnosu na potražnju, ocijenila je.

Hrvatski poslodavci ne znaju prevenirati probleme, ne znaju napraviti restrukturiranje i sačuvati radna mjesta. Trebalo bi detektirati rastuće sektore i prema tome omogućiti prelazak s mjesta koja se gase na ona koja su perspektivna, istaknula je Miličević Pezelj.