Mišićnokoštane bolesti jedan su od glavnih uzročnika djelomične ili trajne nesposobnosti za rad pa stručnjaci, u povodu Svjetskog dana artritisa 12. listopada, upozoravaju kako je nužno povećati rad na prevenciji, ranom otkrivanju, odgovarajućem liječenju te pravodobnoj rehabilitaciji tih bolesnika.

Procjenjuje se da od reumatoidnog artritisa i spondiloartritisa boluje oko 80.000 osoba u Hrvatskoj. Stoga je cilj struke povećati svijest javnosti o tim bolestima i promicati multicisciplinarnu skrb o njima, kako bi se postigao glavni cilj, a to je što je veće moguće očuvanje radne sposobnosti tih ljudi, kazala je na konferenciji za novinare koordinatorica Hrvatskog nacionalnog odbora Desetljeće kostiju i zglobova 2010.-2020. Jadranka Morović-Vergles.

Istaknula je kako je artritis upalna reumatska bolest koja se ubraja u skupinu mišićnokoštanih bolesti (MKB), koje su jedan od glavnih uzroka kronične radne nesposobnosti u cijelom svijetu te vodeći uzrok izgubljenih radnih dana u EU. Oko 100 milijuna Europljana boluje od MKB-a što je jednako cjelokupnoj populaciji Belgije, Njemačke i Austrije.

Morović-Vergles je navela kako je prošle godine održan osnivački sastanak Nacionalne koalicije Fit for Work Hrvatska, u sklopu projekta Fit for Work Europe, osnovanog 2007., koji se bavi radnom sposobnošću oboljelih od MKB-a. Prema istraživanju provedenom 2008., u kojem je sudjelovala i Hrvatska, križobolja, reumatoidni artritis i spondiloartritisi uzrok su radne onesposobljenosti kod gotovo 42 tisuće oboljelih u Hrvatskoj.

Ukazala je i na problem manjka specijalista reumatologije u Hrvatskoj, kojih je 30 posto manje od potrebnog broja, zbog čega pacijenti dugo čekaju na prvi pregled. Stoga je predstavila pilot projekt e-konzultacija, koji se provodi u KB Dubrava, a cilj mu je u suradnji s liječnicima obiteljske medicine postići to da svaki pacijent s MKB-om može obaviti prvi pregled u roku od mjesec dana.

Prema podacima HZZO-a MKB je pojedinačno najučestaliji uzrok privremene nesposobnosti za rad u Hrvatskoj, s udjelom od 23 posto. Prosječan broj dana izostanka s radnog mjesta, zbog privremene nesposobnosti za rad zbog reumatoidnog artritisa u 2015. je iznosio 11 dana, a u nekim manjim sredinama on značajno premašuje taj broj pa tako u Čakovcu iznosi 154 dana, Koprivnici 199, a Virovitici čak 240 dana, rekla je Srebrenka Mesić iz HZZO-a.

Stručnjaci to objašanjavaju nedostatkom specijalista reumatologa u tim područjima zbog čega, primjerice, prema Klinici za reumatologiju KBC-a Osijek, gravitiraju pacijenti iz čak pet županija. Naglašeno je i kako za specijalizacije iz reumatologije nema dovoljno interesa liječnika, pa je teško očekivati da će se problem nedostatka reumatologa kvalitetno riješiti.

Željka Martinović iz Ministarstva rada i mirovinskoga sustava istaknula je važnost očuvanja radne sposobnosti osoba s artritisom kao jedan od ključnih čimbenika u zadržavanju samostalnosti i podizanju samopouzdanja oboljelih.

“Zadržavanje radne sposobnosti kod bolesnika s reumatoidnim artritisom važno je socijalno, ekonomsko i političko pitanje koje zahtijeva pažnju što većeg broja liječnika i informiranost javnosti, uz što bolje i što ranije liječenje bolesti. Zajedničkim pristupom trebamo nastojati prevenirati gubitak radne sposobnosti kod oboljelih, motivirati osobe sa smanjenom radnom sposobnošću te im omogućiti povratak na tržište rada, pritom pomažući poslodavcima u prilagodbi radnog mjesta, a sve s ciljem zapošljavanja osoba sa smanjenom radnom sposobnošću i očuvanju kvalitete života osoba s artritisom", rekla je Martinović.