A1 Hrvatska, bivši Vipnet, ove je godine zaposlio 40 robota koji već sada obavljaju više od 200.000 zadataka mjesečno, a koje su prethodno radili kompanijini ljudski zaposlenici.

Riječ o softverskim robotima koji u call centru prepisuju podatke iz jednog u drugi IT sustav, zatim onima koji rade slične poslove u nabavi, IT-u, logistici i drugim odjelima.

Vlastite snage
Ivan Bartulović, glavni direktor za ljudske resurse i korporativne komunikacije A1 ističe da im roboti nisu smanjili potrebu za zaposlenicima već baš suprotno.

"Robotizacija i digitalizacija je samo omogućila da automatiziramo dio procesa i da ljude oslobodimo repetitivnih zadataka te ih usmjerimo prema onima koji su kreativniji i gdje se mogu razvijati. K tome roboti ne rade sami, jer njima upravlja osoba čije radno mjesto prije nije postojalo te surađuje sa specijalistima iz svakog odjela koji pomažu u optimizaciji njihovog rada", kaže Bartulović. Dodaje da je A1 posljednjih godina kroz akvizicije narastao na 1800 zaposlenika. Ukupan broj, neslužbeno doznajemo, i veći je.

Kad se dodaju radnici koji rade u call centru i obavljaju slične poslove tada ta brojka raste na 2500. Tome se mogu dodati i vanjski specijalisti, koji kooperantski preko neovisnih tvrtki surađuju s kompanijom, pa ta brojka raste još. "Svjesno smo željeli što više naših postojećih zaposlenika pripremiti za nova radna mjesta kakva nam trebaju 2020. godine. Uložili smo u obrazovanje naših zaposlenika šest milijuna kuna te njih 500 provukli kroz 9600 sati treninga i danas mogu reći da smo 95 posto manjka kompetencija, što je bilo stanje 2016. godine uspjeli popuniti s novim kompetencijama naših postojećih zaposlenika", kaže Bartulović.

I glavni šef u open spaceu
Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja A1 kaže da su to dodatno proširili s četiri milijuna eura investicije u redizajn radnog prostora u tri zgrade. Uveli su open space s nizom specifičnih prostora od mini kuhinja preko kabina za telefoniranje, malih fokus soba, kolaboracijskih prostorija, soba za sastanke, videokonferencijskih sala i tzv. agilnih soba te inzistirali na agilnom načinu rada.

"Sada već imamo dovoljno parametara da možemo reći da smo u produkciji prosječno vrijeme trajanja projekta smanjili s godinu dana na tri mjeseca", kaže Skender. Dodaje da su u organizaciji open spacea zadržali humani pristup pa svaki zaposlenik ima svoj radni stol, a ne da ga mora tražiti. Pojašnjava da čak i predsjednik Uprave Jiří Dvorjančanský radi iz open spacea te da povjerljive sastanke, zbog korporativne sigurnosti, u svim odjelima zaposlenici rade isključivo u adekvatnim sobama, a ne na otvorenom. 

"Zato smo broj tih soba povećali s 20 na 81 i dodatnih 16 soba za agilne timove koji razvijaju strateške projekte", kaže Skender. Bartulović dodaje da su, kako bi zaposlenicima još izašli u susret, po prvi put uveli potpuno fleksibilan način rada nazvan Flexerica. "Ideja je da se odmaknemo od kontrole prisustva na radnom mjestu prema praćenju učinkovitosti. Zaposlenici moraju biti na poslu od 10-15h, zbog dnevne kolaboracije, i imati određeni fond radnih sati mjesečno, zbog zakona, a sve ostalo mogu nadoknaditi od 7h ujutro pa navečer do 19h te dva puta mjesečno mogu raditi od kud god žele", zaključuje Bartulović.