Od danas je na internetskoj stranici www.agrobiz.hr dostupan sadržaj novog portala koji su pokrenuli Poslovni dnevnik i Večernji list.

Nastao je kao rezultat velikoga uspjeha projekta Zlata vrijedan – izbora najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) u Hrvatskoj i golemog interesa poljoprivrednika za Poslovni uzlet – korisna predavanja o poslovanju koje diljem Hrvatske s partnerima provodi Poslovni dnevnik. Glavni urednik portala je Miroslav Kuskunović, donedavna zaposlenik u Ministarstvu poljoprivrede.

Koje ćete teme obrađivati, na koju publiku računate?
Hrvatska je poljoprivreda na prekratnici – EU nam nudi ogromne mogućnosti korišenja novca, imamo otvoreno tržište od 500 milijuna stanovnika, no i dalje dosta toga ne razumijemo. Primjerice, kako funkcionira EU i njezina Zajednička poljoprivredna politika, kako se koriste fondovi koji nude golema sredstva, ali ih slabo koristimo. Hrvatskoj poljoprivredi nedostaje znanje, informacije kako pokrenuti i uspjeti u nekom poslu, kako se udružiti i povezati i u končanici kako zadržati život i zaposlenost na selu. Svi smo se zatvorili u svoje mikrosredine, puno znanja ostaje neiskorišteno u uredima znanstvenika i stručnjaka, dosta informacija ostaje unutar institucija i zavoda i ne dolazi do ljudi kojima su namijenjeni, onima koji od poljoprivrede žele i mogu živjeti. Želimo to povezati i ponuditi ideje za posao u poljoprivredi, povezati ljude i znanje te pokušati pisati o poljoprivredi na drukčji način. Poljoprivreda je danas biznis i tako treba početi razmišljati. Ako potaknemo nekoga da obradi zemlju i proizvodi mrkvu ili suhu šljivu i naučimo ga kako je uspješno prodati, učinit ćemo puno.

O kojim aspektima poljoprivrede i agrobiznisa ćete pisati?
Agrobiz će objavljivati priče o OPG-ovima, vijesti o poljoprivredi i agrobiznisu iz Hrvatske, EU i zemalja iz susjedstva. Želimo objašnjavati što je to što se iz EU fondova može iskoristiti. Analizirat ćemo pojedine proizvodnje uz pomoć stručnjaka i znanstvenika. Jedna od naših ključnih rubrika bit će globalno selo, prvi veliki serijal o hrvatskim selima. Danas se o životu na selu malo zna, nema sadržajnih reportaža i priča o očuvanju tradicije, načinu kako selo živi… Kroz Program za ruralni razvoj Hrvatskoj se godišnje nudi više od 300 milijuna eura za različite aspekte, a jedan od njih je očuvanje tradicije na ruralnim prostorima, održiv razvoj, ulaganje u ruralnu infrastrukturu. Koja je svrha ulagati u vrtiće i škole na selima ako nećemo imati djece koja tamo žive? EU daje golem novac za razvoj Lokalnih akcijskih grupa, tzv. LAG-ova, no kad biste danas pitali ljude što su to LAG-ovi, pokazalo bi se da ih 90 posto ne zna čemu oni služe i što rade. Nedavno istraživanje Eurostata pokazalao je da tek devet posto građana Hrvatske razumije kako se dijele poticaji poljoprivrednicima i čemu oni služe. 

Kako ćete predstavljati "male" poljoprivrednike?
Pokušat ćemo objaviti što više uspjeha u poljoprivredi, ne samo OPG-ova, nego i obrta, tvrtki, znanstvenika… Ako uspijemo nekog motivirati da krene u proizvodnju, ponudimo mu stručnu kalukaciju koliko mu treba novca za to i povežemo ga s drugima da se udruži i ima dovoljne količine koje netko hoće kupiti, ispunit ćemo svoju misiju. Za uspjeh portala važni su nam svi – mladi poljoprivrednici, ljudi iz Ministarstva, agencija, fakulteta, ali i stručnjaci naših agrobiznis tvrtki koji danas uspijevaju proizvesti i devet tona pšenice na hektaru, što je na razini uspješnih svjetskih poljoprivreda, ali kako to postižu nismo još nigdje pročitali.

Govorite želji da se nešto pokrene? Može li portal utjecati na promjenu razmišljanja?
Politika stvara atmosferu u društvu. U Hrvatskoj se uspjeh ne prašta, i dalje smo skloniji sami sebe kritizirati i govoriti što ne valja. Naše su njive neobrađene, a ljudi na selu kopiraju obrazac gradskog života, žive život na Facebooku i internetu, dok se u gradovima ljudi otimaju za mali komad gradskih vrtova ne bi li proizveli nešto povrća ili voća za sebe. Nije idealizam ako vam neki poljoprivrednik kaže kako ne može naći sezonske radnike, a s druge strane pišemo o tome kako mladi bježe iz zemlje. Ako svi zajedno pokušamo stvoriti poticajnu atomsferu, možda nešto i napravimo. Mediji u tome imaju veliku ulogu i odgovornosti, a Večernji listi i Poslovni dnevnik to su prepoznali. 

Hoće li se Agrobiz povezati s mladim poljoprivrednicima?
Da, s mladim poljoprivrednicima sklopit ćemo ugovor o suradnji, želimo da s nama budu pokretač novih procesa u poljoprivredi. Već u travnju imat ćemo na Bjelovarskom sajmu Otvorene dane mladih poljoprivrednika, na koje ćemo dovesti brojne predavače i studente agroekonomije s Agronomskog fakulteta i sociologije sela s Filozofskog fakulteta. Imamo ambiciju pokrenuti i transfer vlasništva sa starih na mlade. Više od 60 posto vlasnika OPG-ova starije je od 60 godina. Iako je riječ o vrijednim ljudima, činjenica je da moraju svoja imanja prepustiti mladima. 

U kakvom nam je stanju poljoprivreda?
Država koja gotovo polovicu svoje hrane i poljoprivrednih proizvoda uvozi je država koja bi u budućnosti mogla imati velike probleme. Krivim poljoprivrednim politikama i bacanjem golema novca u vjetar uništili smo i ono malo proizvodnje te stvorili dojam da su poljoprivreda i agrobiznis kuknjava, vječita borba za cijenu te isključivo trošenje državnoga novca. Konkuretnost i produktivnost postali su mantra o kojoj svi pričaju, ali nikako nam ne uspijeva stvoriti čarobnu formulu kako ih podići i postati dobri i samodstatni. Priče o uspješnim OPG-ovima kroz projekt Zlata vrijedan pokazale su drugu stranu medalje: na selu postoje ljudi koji vrijedno rade, proizvode i uspijevaju prodati svoje proizvode. Oni su nukleus društva i nešto što treba pokrenuti poljoprivredu, ali se trebaju povezati da bi došli do potrošača na moderan način. Moraju doći do polica velikih trgovina i do stranih tržišta,  sporadična prodaja nije rješenje. U tome im želimo pomoći.

Stručnjaci se boje pokazati znanje

Donedavno ste radili u Ministarstvu poljoprivrede. Kakva su vam iskustva s obzirom na to da ste iz novinarstva otišli u državnu birokraciju?
Ministarstvo poljoprivrede i druge agencije koje rade s poljoprivrednicima imaju mnogo stručnih, mladih, pametnih i iskusnih ljudi, ali se zbog političara i stalnih izmjena stranačkih struktura oni svoje znanje boje pokazati. Vrlo često su prisiljeni onima koji se svake četri godine na izborima izmjenjuju, i uglavnom donose svoj amaterizam i velike ambicije bez pokrića, govoriti ono što oni žele čuti, a ne pravu istinu. Nakon četiri godine naučio sam kako stalna promjena čelnih ljudi u našim institucijama samo vodi u još veći kaos, nered i neznanje, a ne oslobađa znanja i ne motivira ljude.