Liječnici okupljeni u Koordinaciju hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) najavili su jednosatni štrajk u svojim ordinacijama i prosvjed pred direkcijom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u Zagrebu koji bi se trebali održati u sljedećih nekoliko dana. Posljednji u nizu razloga je događaj na Krku. Naime, prije nekoliko dana pred vratima hitne pomoći preminuo je 70-godišnji srčani bolesnik, za čiju smrt zdravstvena administracija krivnju pokušava svaliti na liječnika obiteljske medicine koji je pacijentu pokušao pomoći.

“Organizirat ćemo prosvjed kako bismo obranili dignitet naše struke, ali i pružili podršku kolegi na Krku”, kaže Mario Malnar, predsjednik KoHOM-a. Dodaje kako KoHOM već dulje vrijeme upozorava zdravstvenu administraciju da se reforma hitne pomoći ne može raditi preko noći te kako je njihov pokušaj loš, što se svakim danom pokazuje i na terenu. “Ministarstvo želi da obiteljski liječnici budu rezervna hitna pomoć, a to nije moguće. Niti smo za to educirani niti opremljeni, a uz naš dnevni posao, pacijente i kućne posjete ne znam kada bismo još i to radili”, objašnjava Malnar. Što je sve krivo u reformi hitne? Liječnici nabrajaju: odvajanje hitne pomoći i sanitetskog prijevoza, ukidanje ambulante pri hitnim pomoćima, nepostojanje objedinjenih hitnih bolničkih prijama, neobaviještenost pacijenata, nedefinirani uvjeti rada u centrima opće medicine. Obiteljski liječnici ističu kako zamisao Ministarstva počiva na ideji da reformiranu, kadrovski insuficijentnu hitnu medicinsku pomoć zamijeni i/ili nadopuni radom obiteljskih liječnika. Iako su već preopterećeni trostrukim standardom pregleda, što znači i do 120 pacijenata dnevno, kažu, obiteljski će liječnici pod prijetnjom raskida ugovora s HZZO-om biti raspoređeni u centre opće medicine (COM).

Tražili odgodu COM-ova
“I do sada smo zbrinjavali pacijente iz druge smjene, a u COM-ovima bismo trebali dežurati vikendima i blagdanima i odlaziti u kućne posjete. Država nikako ne želi shvatiti da ne postoje hitni kućni posjeti – to je posao hitne medicinske pomoći, a kućni posjeti su planirani izlasci liječnika na teren koji obilaze svoje pacijente i zbrinjavaju, primjerice, išijas, kronične rane, mijenjaju katetere, obilaze nepokretne pacijente koji ne mogu doći do ordinacije ili one koji nemaju prijevoz”, slikovito objašnjava Malnar. Upozorava i na apsurd prema kojem bi liječnici koji će raditi u COM-ovima trebali domu zdravlja plaćati prostor za rad. “Nitko ne mora ako ne želi raditi u COM-u niti potpisati ugovor s domom zdravlja”, kaže Malnar dodajući kako je do sada većina liječnika odbila raditi u COM-ovima. Oglasila se i Hrvatska liječnička komora (HLK) koja je zatražila od mjerodavnih odgodu projekta dok se ne riješe otvorena pitanja, no administracija je to zanemarila. A koliko se brinu za nas, kaže Malnar, dovoljno govori i činjenica da se u posljednjih desetak godina u primarnoj nije dogodio nijedan infrastrukturni projekt, da županije s decentraliziranim novcima “krpaju” bolničke proračune, dok ordinacije primarne zjape neuređene i neopremljene i na njih odlazi svega 3,3% decentraliziranog novca. Porazna je činjenica da je svega 6% ordinacija opremljeno UZV-om, a svega 10% defibrilatorom. “Za primarnu zaštitu izdvaja se 4% ukupnih novaca za zdravstvo, a od nas se očekuje da zbrinjavamo 80% posla”, kaže Malnar. Također dodaje kako je odnos prema liječnicima u primarnoj vidljiv na primjeru nedavno potpisanoga kolektivnog ugovora za zdravstvo prema kojem na dan odmora nakon dežurstva imaju samo bolnički liječnici, ali ne i primarci.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu

Obveze liječnika u primarnoj
U Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu ističu kako se novim ustrojem hitna medicinska služba (HMS) odvaja od domova zdravlja s osnovnim zadatkom da zbrinjava sva stanja koja neposredno ugrožavaju ljudski život i zdravlje. No, također upozoravaju kako bi reanimacijske postupke trebali poznavati svi liječnici u Hrvatskoj kao i da obiteljske ambulante moraju sadržavati medicinsku opremu na što ih obvezuje Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti.Ravnateljica HZHM-a Maja Grba-Bujević ističe kako hitne ambulante prema dosadašnjoj organizaciji nisu ‘službeno’ postojale. Međutim, navodi, kako su liječnici obiteljske/opće medicine često bili nedostupni za svoje pacijente, HMS je bila primorana organizirati hitne ambulante gdje su pregledavali ne-hitne pacijente (previjanje, davanje terapije za kronična stanja, pisanje recepata). To je oduzimalo vrijeme, dodaje, a samim tim i odgađalo izlazak tima HMS na hitne intervencije kod životno ugroženih pacijenata. “Zbrinjavanje hitnih pacijenta, koji su osobno došli tražiti hitnu medicinsku pomoć, nikad nije bilo upitno čemu je i namijenjen prostor u hitnoj službi. I po staroj i po novoj organizaciji HMS, takvim hitnim pacijentima se usluga hitne medicine uvijek pružala pa će tako biti i dalje.

Odbili dežurstva
Proteklog vikenda su liječnici s otoka Krka i Gorskog kotara odbili sudjelovati u dežurstvima, te su im prema pisanju u dnevnim novinama pacijenti uzalud kucali na vrata. Njihov postupak suprotan je njihovim ugovornim obvezama prema Županiji i HZZO-u. Naime, prema ugovoru liječnici obiteljske/opće medicine dužni su sudjelovati u radu centara opće medicine, kao i u dežurstvima i pripravnostima”, kaže M. Grba-Bujević. Dodaje kako su trenutno u funkciji tri objedinjena hitna bolnička prijema (KBC Zagreb, KB Sv. Duh i OB Koprivnica), a u tijeku je njihovo osnivanje u Čakovcu, Karlovcu, Zaboku i Bjelovaru. Grba-Bujević naglašava kako ne mogu preko noći izgraditi OHBP u svakoj županiji, te da će prijelazni period reorganizacije sigurno trajati nekoliko godina.

Sustavna reorganizacija
“No, to nas neće spriječiti da pacijentima osiguramo ujednačenu, bržu i kvalitetniju hitnu uslugu. Nedovoljna povezanost, neujednačena kvaliteta i provedba kako u izvanbolničkom tako i u bolničkom segmentu jednostavno više nisu mogli opstati te je pokrenut projekt reorganizacije hitne pomoći koja obuhvaća sve vidove hitne medicine i u nju se nije krenulo stihijski već sustavno”, kaže Grba-Bujević.

Što traže liječnici

Određivanje normativa o broju pregleda i posjeta mjesečno po ordinaciji opće medicine
Priznavanje satnice za pripremu, održavanje, nabave za nesmetan rad ordinacije
Prijedlog modela osiguranja zamjene za korištenje godišnjeg odmora i eventualno bolovanja za odgovarajuće područje te cijena
Uvažavanje liječnika kao ravnopravnih ugovornih partnera
Organiziranje redovitih tromjesečnih sastanaka voditelja doma zdravlja sa svim pružateljima usluga na određenom području bez obzira na status (koncesionar ili zaposlenika doma zdravlja)
Opremanje ordinacija
Smanjenje broja osiguranih osoba po timu uz plaćanje standardnog broja osiguranika
Plaćanje usluga po realnim cijenama