Kada su obnovljivi izvori energije još bili u povojima, države su u čitavoj Europi takve projekte velikodušno subvencionirale, posebice visokom zagarantiranom otkupnom cijenom struje. No, s vremenom je takvih projekata bilo sve više, a i država je postala sve manje izdašnja zbog čega su mnogi investitori došli u probleme.  

Tipičan primjer je situacija u Hrvatskoj gdje su podijeljene kvote za solarne izvore energije, a nakon toga je došlo do promjene tarifnog sustava čime je otkupna cijena struje za neintegrirane solarne elektrane, odnosno one koje se nalaze na tlu, prepolovljena. Zbog toga se grupa od 10-ak investitora već nekoliko godina bori, kako sami kažu, diskriminacije projekta tzv. neintegrirane solarne energije, a u odnosu na solare koji se nalaze na kućama i ostalim zgradama i koji su "integrirani". Naime, ovi investitori, koje ne žele poimence izlaziti u javnost, sklopili su ugovor s HROTE-om za kvote za 2014. godinu za solarne elektrane na zemlji.

Radi se o dodatnoj kvoti od 5MW jer je primarna kvota bila razgrabljena do 1. kolovoza 2013. godine. No, u listopadu 2013. je došlo do promjena tarifa i cijena otkupa za nove investitore je pala s 1,1 kuna po kilovatsatu na 0,53 kune. "S obzirom da smo uvođenjem referentne cijene (RC tarife) za naš tip elektrane u iznosu od 0,53 kn za Kwh grubo oštećeni, ostaje nam da snagom argumenata, još jednom apeliramo na resorno ministarstvo da nam prije isteka važenja naših dozvola, da priliku pod istim uvjetima s kojima smo i krenuli u razvoj projekata i prikupljanje dokumentacije i izgraditi naše objekte. Sramota je za državu da je na ovaj način izigrala investitore i dovela ih u stanje financijske štete zbog neodrživosti nekonzistentne i diskriminirajuće politike", kažu investitori.

"Nažalost, niti jedna banka u Hrvatskoj, niti HBOR, niti HEP, niti RWE, niti bilo tko od ulagača koje smo kontaktirali, nisu našli financijskog interesa, bilo za financiranje, bilo za ulaganje u naše projekte. Samo smo nailazili na odbijenice i zatvorena vrata. Neki od kolega investitora koji su imali ugovore s inozemnim partnerima, izloženi su i njihovom pritisku za obeštećenje pa će na kraju morati tužiti državu zbog situacije u koju su upali ne svojom krivnjom. U isto vrijeme nismo mogli konkurirati za dodjelu sredstava iz EU fondova ili Ministarstva zaštite okoliša, jer se RC tarifa i dalje smatra poticajnom, pa po tom načelu nemamo istodobno pravo na dva poticaja", žale se ulagači.

Za primjer neisplativosti navode da solarna elektrana snage 1 MW s prosječnom proizvodnjom struje od 1,3 milijuna kWh čija minimalna cijena izgradnje je 1,1 milijun eura, bez cijene potrebnog zemljišta od oko 21.000 četvornih metara i izgradnje susretnog postrojenja koje košta 250.000 eura, kao i kamata, za cijelo vrijeme trajanja ugovora o otkupu struje od četrnaest godina ne može vratiti uloženi novac. Iako smo tražili komentar ovog problema i od nadležnih državnih tijela, do zaključenja broja nismo dobili odgovor.