Iako se očekivala mjesecima, izostala je bitka moćnih investitora za ulaganje u Kupare, jedan od najvažnijih turističkih projekata u mandatu Vlade Zorana Milanovića.

Od pet otkupljenih ponudbenih dokumentacija, na natječaj je stigla tek jedna ponuda konzorcija Avenue čiji je vlasnik Sergej Gljadelkin. Odziv je iznenadio i ministra turizma Darka Lorencina, čija je ekipa s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom mjesecima peglala natječaj. Kako neslužbeno doznajemo, odustajanju većine investitora kumovale su upravo odredbe natječaja povezane s još jednim važnim zadatkom koji koalicija na odlasku nije uspjela odraditi, a to je donošenje Zakona o pomorskom dobru.

Ne bude li iznenađenja, a odluka bi mogla biti objavljena i prije izbora, u Kupare će ući konzorcij Avenue grupe u kojem su tvrtke Avenue ulaganja iz Zagreba i Avenue Osteuropa iz Beča, sve u vlasništvu Gljadelkina, koji je u biznis u Hrvatskoj ušao prije deset godina s tvrtkom Titan građenje, koju je prodao prije četiri godine, također ruskim vlasnicima. Inače, tvrtka Titan nekretnine također je pokazala interes za Kupare, no nije predala ponudu, kao ni Karisma Hotels Adriatic (KHA), Valamar, Rixos grupa te braniteljska zadruga Mir. Najveće iznenađenje natječaja povlačenje je KHA, turističke tvrtka u vlasništvu Agrokora, meksičke Karisme i TUI-ja, koja se smatrala jednim od najjačih konkurenata u utrci za Kupare.

Predstavnici TUI-ja otvoreno su isticali da ciljaju na Kupare, a mediji su popratili i njihov obilazak lokacije u društvu ministra Lorencina. Kupari bi bili logičan slijed nakon investiranja KHA u Koločep, Makarsku, Živogošće te Plat. U KHA ne žele komentirati odustajanje od Kupara. Vrijednost investicije u Kupare procijenjena je na 100 milijuna eura, a riječ je o gradnji hotela kapaciteta 1500 kreveta s 4 i 5 zvjezdica, za što je trebalo obnoviti zemljišnu knjigu katastarske općine, definirati uvjete prostornog uređenja, prava građenja i prava služnosti, riješiti koncesijska pitanja i pretpostavke za tri koncesije na 99 godina, na pravo građenja, kulturno dobro i pomorsko dobro. No, jedna stvar ipak ostala u zraku.

Jedan od problema koji je možda odvratio ulagače nejasnoće su vezane uz upravljanje plažom, što je za resort uz more jedno od presudnih pitanja. Još u travnju, kad je objavljen tekst natječaja, ulagačima je za oko zapela odredba koja navodi da će se opseg i način gospodarskog korištenja pomorskog dobra odrediti Urbanističkim planom uređenja zone Kupari I, što je povjereno lokalnoj upravi. To bi značilo da će investitori tek nakon izrade UPU-a znati hoće li dobiti koncesiju na plaži te na kojoj površini. Politiku plaža s obuhvatom korištenja trebao je riješiti i novi Zakon o pomorskom dobru, čija je zadnja verzija otišla tek u prvo čitanje na zadnjoj sjednici Sabora u ovom sazivu, no nije se ni raspravila.

Realizira li se suradnja s Avenue grupom, dobra vijest će biti dolazak vodeće hotelske menadžment kompanije Marriott International, koja se u Hrvatskoj već dugo čeka. Marriott posluje u 4200 hotela u 79 zemalja, a lanjski mu je prihod bio oko 14 milijardi dolara. Od njih ukupno 19, najpoznatiji Marriottov hotelski brend je Ritz-Carlton. Najviše hotela imaju u SAD-u, a u Europi daleko najbolje posluju u V. Britaniji, gdje imaju 50 hotela. Marriott je slabo prisutan u regiji, po jedan njihov hotel može se naći u Mađarskoj i Austriji, jedan u Italiji. Utoliko će ulazak na hrvatsko tržište biti značajniji. Štoviše, ako je vjerovati medijskim napisima koji nisu potvrđeni, s Marriottom se pregovara i o ulasku u projekt West Gate Split, gdje se gradi hotel u tornju od 17 katova na ulazu u Split. 

Gljadelkinov put

Iz građevine u turizam 

Rusko-hrvatski poduzetnik Sergej Gljadelkin, s hrvatskim državljanstvom i znanjem hrvatskog jezika, vlasnik tvrtke Avenue Holdings koja posluje u cijelom svijetu, stekao je veliku imovinu u Moskvi u građevinskom biznisu, u koji je krenuo s 23 godine. Iskustvo je stjecao u prvom redu u razvoju, vođenju i gradnji investicijskih projekata. To mu je u Rusiji, tvrde znalci, donijelo navodno oko dva i pol milijuna četvornih metara sagrađenih poslovnih i rezidencijalnih objekata. U Hrvatsku je stigao kao već iskusni poduzetnik prije desetak godina, kad je osnovao tvrtku Titan građenje, koju je kasnije prodao ruskim investitorima. Kao veliki investitor vrijedan pažnje skrenuo je pozornost preuzimanjem nekadašnjih perjanica ovdašnje graditeljske branše – Instituta IGH i Hidroelektre niskogradnje. Na taj se način u relativno kratkom roku snažno pozicionirao u građevinskom biznisu zaokruživši usluge od projektiranja do građenja, i to najprije kroz suvlasništvo u Institutu IGH, gdje je stekao većinski udjel, a potom i kao strateški investitor koji spašava Hidrolektru niskogradnju od stečaja. Činjenica da su obje tvrtke zbog duge krize u graditeljstvu spašavane kroz postupak predstečajne nagodbe Gljadelkinu je išla na ruku, no pozicija u tim tvrtkama zasad nije u cijelosti istovjetna jer se još rješava žalba u slučaju Hidroelektrine nagodbe. (S. Varošanec)