Za period od 2024. do 2026. planira se nabava prve od barem dvije korvete, dakle izvanobalnog ophodnog broda, modularnog dizajna (deplasman oko 1000-1500 t), koji bi imao i platformu za helikopter. Time bi HRM mogao iskoračiti i u Mediteran, s obzirom na to da ovakve korvete mogu tjedne, čak mjesece provesti izvan matične luke, piše Večernji list.

HRM namjerava nabaviti i nekoliko (od dva do tri) brodova za nadzor podmorja (tzv. mine-hunters). A apsolutni je prioritet nabava novog protubrodskog sustava, kao nasljednika švedskog RBS-15, čije će preostale rakete biti izvan funkcije u sljedećih od pet do sedam godina.

Nakon što Obalna straža RH preuzme OOB-31, pretpostavlja se da će biti nastavljena gradnja još četiri blizanca.

U svojem planu HRM namjerava u sljedećih deset godina posjedovati i do deset ovakvih ophodnih brodova, uz napomenu da nakon gradnje pet novih može slijediti i nabava još pet rabljenih. Cijena OOB-a je oko deset milijuna eura po primjerku, a oni će postupno zamijeniti OB klase "Mirna", koji su građeni još početkom 80-ih godina 20. stoljeća.

Procjena je mornarice da je HRM nužno opremiti s minimalno dva velika ophodna broda, deplasmana do 1500 tona. Ovi brodovi trebaju imati višestruku namjenu, od ratovanja, protuzračnih i protupodmorničkih, ali i zadaća iz domene Obalne straže RH. Višenamjenski brod bit će i platforma za ugradnju novoga protubrodskog raketnog sustava, a deplasman od oko 1500 tona omogućio bi i smještaj izviđačkog helikoptera koji bi brodu znatno povećao sposobnost nadzora mora.

S obzirom na to da je Jadransko more važan pomorski koridor prema zapadnoj Europi, s glavnim lukama u sjevernom dijelu, nadzor podmorja za RH jednako je važan kao i nadzor zračne situacije, a sposobnost reakcije kao i tzv. „air-policing". Svaki eventualni incident imao bi nesagledive posljedice za cjelokupno gospodarstvo pa HRM želi imati i od dva do tri minolovca. Oni stoje poprilično pa se predlaže nabava rabljenih, ali s potpunom operativnom funkcionalnošću.

Proteklih deset godina HRM nije uspio realizirati nijedan važniji projekt modernizacije koji je stavljen u Dugoročni plan. 

Ostvari li se plan da se 20 posto vojnog proračuna izdvaja za modernizaciju te da mornarica, koja u brojnom stanju Oružanih snaga čini deset posto, dobije proporcionalan dio – za modernizaciju HRM-a idućih godina izdvojilo bi se od 140 do 160 milijuna eura, računaju u HRM-u. A Dugoročni plan HRM-a u štedljivijem obujmu, iznosi oko 350 milijuna eura, a u onom raskošnijem oko 577 milijuna eura.

Dakle, čak i u uvjetima dugoročnijih otplata već se sada čini teško ostvariva vizija modernizacije HRM-a, makar i u najskromnijem obujmu.